Stopa dekarbonizacije potrebna za postizanje cilja od 1,5°C utvrđenog Pariškim sporazumom pet je puta izazovnija, nakon kratkotrajnog pada globalnih emisija povezanih s pandemijom, izvijestila je multinacionalna kompanija koja se bavi revizijom te računovodstvenim, poslovnim i savjetovanjem o porezima PricewaterhouseCoopers (PwC).
Naime, PwC-ov indeks neto nultog gospodarstva (Net Zero Economy Indeks) otkriva da je potrebna stopa dekarbonizacije od 12,9 posto, koja je više od pet puta veća od one postignute u prošloj godini (2,5 posto) i osam puta brža od globalnog prosjeka tijekom 21. stoljeća, kako bi se do 2030. prepolovile globalne emisije i do sredine stoljeća dostigla neto nulta stopa.
Ovo je putanja potrebna za ispunjenje cilja Pariškog sporazuma od 1,5°C i izbjegavanje klimatskih promjena.
Veće ambicije
Globalna potražnja za energijom pala je za 4,3 posto u 2020., što je dovelo do smanjenja emisija povezanih s energijom za 5,6 posto (u odnosu na razine iz 2019.), kao i do smanjenja ukupnih globalnih emisija.
Kao rezultat toga, stopa globalne dekarbonizacije (smanjenje intenziteta ugljičnog dioksida: emisije CO2 povezane s energijom po dolaru BDP-a) dostigla je 2,5 posto, no to je samo neznatno povećanje u odnosu na stopu iz 2019. godine od 2,4 posto. Međutim, smanjenje emisija koje je posljedica ovog odstupanja u potražnji za energijom još uvijek je daleko od napretka potrebnog za održavanje temperature ispod 1,5°C.
"Tijekom protekle godine, kompanije i vlade značajno su povećale svoje ambicije djelovanja u skladu s klimatskim promjenama. No, unatoč ambicijama, jaz u emisijama i dalje se povećava. Jednostavno rečeno, do sada poduzete radnje nisu bile dovoljne za pratiti korak s razmjerima i hitnošću klimatske krize s kojom se svijet suočava. Svi sektori gospodarstva morat će se transformirati kako bi ostvarili neto nultu stopu", izjavila je Emma Cox, globalna voditeljica za usluge povezane s klimatskim promjenama u PwC-u Ujedinjene Kraljevine.
Jasne aktivnosti
Čak i uz usporavanje globalnog gospodarstva u 2020., nijedna zemlja u skupini 20 (G20) nije uspjela postići stopu dekarbonizacije od 12,9 posto potrebnu za ograničavanje zagrijavanja na 1,5°C. Samo je nekoliko zemalja uspješno postiglo dvoznamenkaste stope dekarbonizacije.
Iako je većina zemalja skupine G20 postavila ambiciozne klimatske ciljeve, oni se tek trebaju pretočiti u jasne aktivnosti politika koje će donijeti potrebne promjene.
"Energetska tranzicija prema neto nultom gospodarstvu predstavlja veliki izazov, no u jedan od potrebnih akceleratora procesa tranzicije zasigurno možemo uvrstiti i paket Europske komisije 'Fit for 55' koja će kroz taj kanal izmijenjenim regulatornim okvirom, novim inicijativama te usmjeravanjem velikih količina novčanih sredstava osigurati dodatni poticaj ubrzanju stope dekarbonizacije, a kako bi se dostigla razina nultog gospodarstva. Cilj EK je do 2030. godine smanjiti štetne emisije za najmanje 55 posto", napomenuo je Neven Habunek, viši menadžer u PwC-u Hrvatska i koordinator usluga Europske unije za Hrvatsku.
Dosljedni signali
"Privatni sektor ima vitalnu ulogu u provedbi pozitivnih klimatskih mjera. Dostizanje neto nulte stope do sredine stoljeća zahtijevat će suradnju unutar i između svih sektora, međutim tvrtke to ne mogu učiniti same. Za provedbu klimatskih akcija u potrebnim razmjerima, privatnom su sektoru potrebni jasni i dosljedni signali državne uprave koji daju poticaje korporativnim klimatskim akcijama", kazao je Ian Milborrow, partner za održivost i klimatske promjene iz PwC-a Ujedinjene Kraljevine.
Inače, indeks neto nultog gospodarstva prati dekarbonizaciju emisija CO2 povezanih s energijom u svijetu. Analizu potkrepljuje 'BP Statistical Review of World Energy', koji odražava emisije ugljičnog dioksida na temelju potrošnje nafte, plina i ugljena za aktivnosti povezane s izgaranjem. Analiza ne uzima u obzir emisije iz drugih sektora, primjerice, poljoprivrede i šumarstva ili bilo koje druge stakleničke plinove. Također, ne uzima u obzir sekvestraciju (uklanjanje) ugljika iz atmosfere.
