Dan planeta Zemlje prvi je puta obilježen 22. travnja 1970. godine u SAD-u. Od 1990. u manifestacijama obilježavanja Dana sudjelovalo je više od 200 milijuna ljudi diljem svijeta, uključujući i Hrvatsku. Službeni oblik, Dan planeta Zemlje dobio je 1992. na Konferenciji UN-a o okolišu i razvoju u Rio de Janeiru, izvijestio je DUZS. Danas se Dan planeta Zemlje obilježava u 175 zemalja diljem svijeta, što ga čini najvećim praznikom na svijetu. Svijest o važnosti očuvanja okoliša kod većine ljudi javlja samo na taj – jedan dan. Sprječavanje stihijske sječe šuma, kvalitetno gospodarenje otpadom, zaštita prirodnih bogatstava, štednja vode…. u vrtlogu svakodnevnih obaveza, malo ljudi razmišlja o ovim stvarima. Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja koja, za sada, ima dovoljno kvalitetne i pitke vode. Međutim, zagađivanjem izvora pitke vode i nesavjesnim odnosom prema zbrinjavanju otpada, mogućnosti za uživanje u tom bogatstvu nam se smanjuju. Prema izvještaju Međuvladinog panela o promjeni klime (IPCC, 2007), jedanaest od dvanaest godina (1995 – 2006) smatraju se najtoplijima od kada se organizirano mjeri globalna temperatura (IPCC, 2007:4). Važno je napomenuti kako se klimatske promjene ne odnose samo na porast globalne temperature. Za svjetsko stanovništvo vrlo su važne polagane, ali sigurne promjene u prosječnim stanjima (padaline, sušni periodi) koje će u budućnosti dovesti do intenzifikacije ekstremnih hidrometeoroloških pojava (IPCC, 2007.). Jake padaline, poplave, tropski cikloni javljat će se češće, jačim intenzitetom te na mjestima na kojima se do sada nisu pojavljivali, posebice na obalnim područjima svjetskih mora i oceana. Za razliku od obalnih područja, kontinentalna područja biti će izložena većim temperaturama i dužim periodima bez padalina, čime će porati rizik od ljetnih suša i šumskih požara. Toplinski val koji je 2003. godine zahvatio Europu odnio je između 22 000 i 35 000 života (IFRC, 2005). Već je sada evidentno kako su hidrometeorološkie pojave izazvale 90% prirodnih katastrofa. Za razliku od "klasičnih" prirodnih prijetnji (poplava, potres…), klimatske promjene smatramo složenim prijetnjama. Razlog tome leži u činjenici da se prirodne prijetnje javljaju u kombinaciji dviju ili više pojava. "Kako bismo se uhvatili u koštac s novonastalom situacijom, moramo iz temelja promijeniti svoj pristup te početi proučavati klimatske promjene sintetičkim metodama, što znači analizirati više vrsta prijetnji i više vrsta ranjivosti u jednom zajedničkom procesu", navode u DUZS-u. Najbolji pokazatelj je ljeto 2007. godine, kada se Engleska borila s poplavama, dok su u južnoj Europi harali požari i visoke temperature. Iako klimatske promjene nose sa sobom veću učestalost i intenzitet pojava naglih prirodnih prijetnji poput poplava ili tropskih ciklona, njih prate i spori i često vrlo teško zamjetni procesi poput izdizanja razine mora. Kako bi Državna uprava za zaštitu i spašavanje bila spremna na izazove budućnosti, putem Sektora za civilnu zaštitu sudjeluje u radu Nacionalne mreže za prilagodbu klimatskim promjenama. "Svi smo pozvani zamisliti se koristimo li možda prekomjerno automobil ili možemo li biti štedljiviji s energijom. Posve sigurno možemo reciklirati više otpada nego što to trenutno činimo. Ako moramo posjeći stablo zasadimo dva nova. Učinimo nešto za naš planet danas i pokažimo Zemlji da nam je do nje istinski stalo", poručuju iz DUZS-a.