Jučer na Zagrebačkom Velesajmu Zajednica za ukapljeni naftni plin Hrvatske gospodarske komore i savez udruge za zaštitu potrošača Hrvatske 'Potrošač' organizirali su stručnu raspravu o utjecaju dizelskih motora na Europu i Hrvatsku te korištenju plina u prometu. Josip Kelemen, zamjenik predsjednika Zajednice ukapljenog naftnog plina, istaknuo je da Europa je jedina u svijetu koja ima 70 % voznog parka na dizelsko gorivo do afere 'Dieselgate', dok su ostale zemlje imale puno manje: SAD jedan posto, Kina dva posto, Turska dva posto, Južna Koreja tri posto, Indija 15 %. Naime, u Europi sedam od deset prodanih vozila su s dizelskim motorom, što je pokazatelj da je Europa postala jedan veliki svjetski deponij za dizel motore. Prema tome, počelo je zabranjivanje kretanja dizelskih vozila u određenim zonama u centrima europskih gradova, jer čađa iz dizelskih motora uništava i kulturnu baštinu. Tako je Beč uveo 500 autobusa pogonjenih LPG-jom (ukapljenim naftnim plinom), Francuska će u tranziciji prema niskougljičnom gospodarstvu prihvatiti mogućnost subvencioniranja preinake motornih vozila na prirodni plin i to s 1000 EUR za građane i 2000 EUR za socijalno ugrožene. Njemačka je obećala da do 2030. godine neće opteretiti porezima, trošarinama i bilo kojim drugim nametima CNG i LNG. Italija također stimulira preinaku i godišnje izdvaja 500 EUR – 700 EUR, u istom smjeru idu Španjolska i Belgija te druge europske zemlje. No, u toj svjetskoj aferi Hrvatska se još nije očitovala, pa je tako prema zadnjim podacima 87 % uvezenih automobila na dizelsko gorivo i čak više 60 % voznog parka, objašnjava Kelemen. Od toga 296.524 vozila ima normu euro 2, 359.504 euro 3 i 389.647 euro 4, s prosječnom starosti voznog parka od 14 godina. Naime, težina vozila s dizelskim motor je veća, zbog čega je potrošnja i onečišćenje veće u odnosu na vozila na plin, a uspoređujući VW Golf VII na oba goriva, onaj s dizelskim motorom je i do oko 2000 EUR skuplji, naglašava Kelemen. Osim što Hrvatska treba preispitati povlašteni trošarinski status dizelskih goriva, mora riješiti i problem što 82 % vozila državnih institucija imaju dizelske motore. Također, predstavljena je i Rijeka kao primjer dobre prakse a koja je već premašila obećani cilj od 20 % smanjenja emisija stakleničkih plinova te bi do 2020. godine trebala smanjiti emisije na čak 38 %. Robert Mrvčić, Autotrolej, izjavio je da riječko komunalno društvo trenutno ima 40 autobusa na CNG i 12 autobusa koji su pregrađeni na kombinirano iskorištavanje dizelskog goriva i LPG, koji mogu zamijeniti do oko 15 % potrošnje dizelskog goriva. Nakon prve godine korištenja autobusa na dizelsko gorivo i LPG, s vrijednosti od oko 100.000 kuna, čiju je pregradnju sufinancirao Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, tvrtka je smanjila emisije CO₂ za oko 80 t i potrošnju dizelskog goriva za 35.000 l i u prvoj godini isplatila investiciju. Što se tiče autobusa na CNG, čija je vrijednost 20 mil. kuna i od čega je Fond sufinancirao 9 mil. kuna, godišnja ušteda je 1040 t CO₂. Uz to, smanjenje potrošnje goriva za vozače koji su prošli obuku učinkovitije vožnje je bilo 3 % - 5 % kojim se smanje emisije CO₂ za otprilike 60 t godišnje. Dakle, novi vozni park Autotroleja u Rijeci smanjio je emisije za oko 1200 t emisija CO₂ godišnje.