Ovih dana prije 11 godina, 2013. godine snijeg je paralizirao Zagreb jer palo ga je više od pola metra, tj. 68 centimetara, što je bilo najviše otkad se mjeri visina snijega u metropoli, od 1949. Danas ga u zamjetnoj količini ima tek na Zavižanu, 27 centimetara, a za četvrtak za Zagreb najavljuju temperature do 14 Celzija, s tendencijom kiše. U proteklim desetljećima snijeg je bio normalna pojava, no sada je dosita postao rijetkost, a sve češća zimska oborina je kiša.
Gotovo polovica od 169 riječnih slivova sjeverne hemisfere analiziranih zabilježila je smanjenje snježnog pokrivača od 1981. Istraživači su otkrili utjecaj klimatskih promjena u 31 od njih.
SAD i Europa među dijelovima Zemlje koje pate od nestajanja snijega, što istraživači sve više nazivaju "snježnom sušom". To je stanje uzrokovano ili nedostatkom zimskih oborina ili temperaturama previsokim za stvaranje snježnog pokrivača. Čak i povećanje temperature od 1 Celzija može smanjiti količinu vode pohranjene u snijegu u rano proljeće za 20%.
Sve teža situacija
Nalazi o snježnoj suši imaju zlokobnu projekciju: kako se svijet zagrijava, mjesta ovisna o snijegu s prosječnim zimskim temperaturama većim od -8 stupnjeva Celzijevih postaju mnogo osjetljivija na klimatske promjene, što je svojevrsna točka preokreta koja nagovještava sve veću nestabilnost za ove kritične izvori vode. Četiri petine stanovništva sjeverne hemisfere živi u područjima koja su već prešla ovaj prag nestabilnosti, piše Bloomberg.
Manjak snijega je ozbiljan problem za eko sustave pa i u energetici. Snježni pokrivač u planinama glavni je izvor vode. Akumulirane zimske padaline tamo se pohranjuju i ostaju sve dok nam ne zatrebaju, a to je kada se zrak počne zagrijavati i vrijeme je za sadnju poljoprivrednih kultura. Rijeke počinju teći i ekosustavi se uvelike oslanjaju na vodu koja dolazi s planina.
Primjerice, u Kaliforniji snježni pokrivač Sierra opskrbljuje gotovo trećinu vode u državi dok se snijeg topi u proljeće i ljeto. Ako pada kiša umjesto snijega, postoji i opasnost od većih poplava uzrokovanih kišom i nestašica vode ljeti, kada u državi gotovo uopće nema oborina. Bez snijega na tlu, šume se brže suše i postoji veća opasnost od požara. Kada je u proljeće 2016. u Alberti u Kanadi izbio veliki šumski požar, jedan od pokretača bila je činjenica da se snijeg rano otopio.
