Vjerovali ili ne, Hrvatska je po svojoj iznimno niskoj stopi recikliranja otpada - po čemu je među posljednjima u Europi - znatno bolja od Sjedinjenih Američkih Država. 2022. u Hrvatskoj je odvojeno prikupljeno 46% komunalnog otpada i taj postotak raste, iako sporo. Stopa recikliranja komunalnog otpada u nas iznosila je 34%, 3% više nego u 2021. Najveće stope oporabe imaju Međimurska i Koprivničko-križevačka županija, 55%, odnosno 50%, a najlošije je u Ličko-senjskoj (22%), Dubrovačko-neretvanskoj (24%) i Splitsko-dalmatinskoj županiji (25%). Hrvatska bi mogla platiti penale zato što ne zadovoljava okvirnu Direktivu o otpadu, jer je ispod 50%.
Međutim, i te su loše hrvatske brojke bolje od onih preko Velike bare, u Sjedinjenim Američkim Državama. Američka agencija za okoliš (EPA) procjenjuje da je prosječna američka nacionalna stopa recikliranja otpada tek 32% za staklo, plastiku, karton i papir, a to uključuje industrijski otpad, komercijalni i komunalni. Međutim, ako se promatra samo komunalni otpad te su brojke bitno lošije, prema podacima nevladine udruge Recycling Partnership.
Sve u istu vrećicu
Nacionalna stopa oporabe komunalnog otpada u SAD-u je tek 21%, što znači da 76% ide u mješani otpad. Države kao što su Montana, Mississippi, Sjeverna Dakota i Alabama imaju stopu recikliranja komunalnog otpada ispod 10%, a napredna Kalifornija, koja ima najbolju reputaciju recklira samo 37% komunalnog otpada, tek nešto malo više od cijele Hrvatske. Većina američkih saveznih država reciklira maksimalno 20% otpada, a samo Kalifornija, New York i Oregon imaju stopu oporabe iznad 30%.
Recycling Partnership prikupljao je podatke tri godine i analizirao devet tisuća programa za oporabu otpada diljem zemlje. Shvatili su da 85% obiteljskih kuća ima pristup nekoj vrsti reciklaže, ali 37% zgrada s većim brojem stanova to nema. No, da li ljudi koji imaju tu mogućnost zaista i ulažu napor u to da odvojeno prikupljaju otpad? Zaključeno je da to čini samo 59% kućanstava, dok ostali sve bacaju u istu vrećicu.
U SAD-u se najbolje prikuplja karton, 32% završi u reciklaži, no kad je rječ o plastici, tek 1,5% se reciklira. U Europskoj uniji najveću stopu recikliranja ambalažnog otpada (papir i karton) ima Belgija, s 80,4%.
