Agencija za ugljikovodike objavila je ključne stručne studije kojima je Hrvatska prvi put dobila cjelovitu procjenu geološkog potencijala za trajno geološko skladištenje ugljikova dioksida (CO2). Time je uspješno ispunjena mjera HR-C[C71]-I[R1-I1]-M[54] iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti i stvorena stručna podloga za razvoj budućih projekata zahvaćanja, transporta, korištenja i geološkog skladištenja CO2 (tzv. CCUS projekte).
Riječ je o do sada najopsežnijoj analizi hrvatskog podzemlja, koja pokazuje gdje i u kojim količinama Hrvatska može sigurno i trajno skladištiti CO2. Rezultati potvrđuju da Hrvatska raspolaže značajnim geološkim potencijalom koji može biti jedan od ključnih preduvjeta za dekarbonizaciju industrije, privlačenje novih ulaganja i jačanje energetske sigurnosti.
U okviru projekta izrađena su tri temeljna dokumenta: Atlas geološkog skladištenja CO2 za kopneni dio Republike Hrvatske, Atlas geološkog skladištenja CO2 za hrvatski dio Jadranskog bazena i Integrirana studija izvodljivosti za lokaciju Bockovac, koja potvrđuje mogućnost povezivanja trajnog geološkog skladištenja CO2 s proizvodnjom geotermalne energije.
Rezultati pokazuju da Panonski bazen raspolaže teorijskim kapacitetom od oko 346 milijuna t CO2, dok hrvatski dio Jadranskog bazena ima dodatni potencijal od oko 717 mil. t CO2. Ukupno gledajući, Hrvatska raspolaže s više od 1 milijarde t potencijalnog skladišnog kapaciteta, pri čemu se posebno perspektivnima pokazuju iscrpljena plinska polja u Jadranu te geološke strukture Dravske depresije.
Posebnu vrijednost predstavlja studija za lokaciju Bockovac u Osječko-baranjskoj županiji, koja potvrđuje tehničku izvodljivost istodobnog trajnog skladištenja CO2 i proizvodnje geotermalne energije. Prema rezultatima studije, na toj bi se lokaciji u 30 godina moglo trajno pohraniti oko 19 mil. t CO2, uz istodobno iskorištavanje obnovljivog izvora.
Objavljene studije predstavljaju i stručnu podlogu za provedbu novog Zakona o istraživanju i eksploataciji energetskih georesursa, kojim se uspostavlja jedinstveni regulatorni okvir za razvoj geološkog skladištenja CO2 i hrvatsko zakonodavstvo dodatno usklađuje s europskim propisima i Uredbom (EU) 2024/1735 (Net-Zero Industry Act).
Istodobno je u tijeku provedba projekta financiranog iz Instrumenta za tehničku potporu Europske unije (TSI), koji AZU provodi u suradnji s Europskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) i međunarodnim konzorcijem stručnjaka. Projekt će biti dovršen u siječnju 2027. godine, a njegov je cilj izraditi prijedlog cjelovitog regulatornog i provedbenog okvira koji će omogućiti učinkovitu provedbu CCUS-ova u Hrvatskoj.
Tehnički sažeci i prateća dokumentacija već dostupni su na internetskim stranicama AZU-a, dok će se službena prezentacija rezultata održati 4. rujna.
