S prosječnih 27 333 m³ vode po stanovniku godišnje, Hrvatska ima najveću količinu slatkovodnih resursa na području Europske unije, stoji u podacima koje je objavio Eurostat, a koji su uzimali u obzir razdoblje od posljednih 15 godina. Pod tim se dakle podrazumijeva ukupna količina vode dostupna na nekom području, uključujući i tzv. »unutarnje vode« koje nastaju uslijed oborina i vanjske vode, rezultat dotoka iz susjednih teritorija. Za razliku od nas, Malta primjerice ima tek 220 kubika po stanovniku, što je po pitanju slatkovodnih resursa smješta na samo dno EU ljestvice.Količina slatkovodnih resursa po stanovniku smatra se važnim indikatorom za procjenu opće održivosti vodnih resursa na nekom području. Prema izvještaju UN-a, država doživljava »vodni stres« kad količina njenih prosječnih vodnih resursa padne ispod 1700 kubika po stanovniku. Osim Malte, ispod tog praga trenutno se nalaze i Poljska, Češka i Cipar. Osim Hrvatske, velikom količinom slatkovodnih resursa mogu se pohvaliti i Finska i Švedska. Kad se pogleda izvan granica Europske unije, daleko ispred svih u ovom dijelu svijeta po količini slatkovodnih resursa je Island.