Iako je sustav depozita u Hrvatskoj sličan onima u drugim europskim zemljama koje su uspoređivane u studiji, analiza je pokazala mogućnosti za poboljšanja kako bi bio učinkovitiji i troškovno povoljniji. Za to bi prvenstveno trebalo prijavljivati svu jednokratnu ambalažu od pića. No, trenutačno je oko 40% svih proizvoda-pića koji mogu biti u depozitnom sustavu, još nezabilježeno u registru Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost iako su rok i prijelazni period za prilagodbu već istekli. Također, u Hrvatskoj se tek oko tri posto ambalaže vraća u automatiziranim uređajima za prihvat, a sav ostali povrat se obavlja ručno, uključujući uređaje koji nemaju mogućnost kompaktiranja ambalažnog otpada. A to umanjuje učinkovitost, povećava rizik od višestrukog povrata iste ambalaže, usporava procese, povećava troškove cijelog sustava i slično. Treba istaknuti da je u Norveškoj, Finskoj, Estoniji i drugim zemljama s depozitnim sustavom taj postotak obrnut, kazao je prof. Schneider.
Nakon napravljene SWOT analize, u studiji, između ostalog, predlažu uvođenje 'domaćeg' barkoda radi sprečavanja predaje strane ambalaže u Hrvatskoj bez plaćanja svih naknada za gospodarenje ambalažnim otpadom, diferenciranje visine naknade za 'domaće' i 'strane' barkodove, javnu objavu ažuriranih podataka o registriranim proizvodima pri Fondu radi veće transparentnosti i slično. "Kako bi se omogućilo ostvarenje ciljeva u sektoru otpada, Republici Hrvatskoj su na raspolaganju sredstva EU-a iz kohezijskog fonda u ukupnom iznosu od 475 milijuna eura. Jedna od uspješnih mjera kružnog gospodarstva je povratna naknada koju je Hrvatska uvela 2005., a zbog koje otpadne boce od pića danas ne nalazimo u miješanom komunalnom otpadu niti odbačene u okoliš. Siguran sam da će daljnja suradnja Ministarstva i Fonda i u praksu dalje prenositi naša nastojanja da u Hrvatskoj u potpunosti zaživi kružno gospodarstvo, u skladu s ciljevima iz paketa Europske komisije. Tome će zasigurno doprinijeti i danas predstavljeni primjeri prakse u Norveškoj – rekao je Mile Horvat, državni tajnik iz Ministarstva zaštite okoliša i energetike.
Ambalaža od pića zbog svojih velikih količina i volumena kojeg zauzima u prostoru predstavlja poseban problem u gospodarenju otpadom, a naročito plastična otpadna ambalaža od pića. Primjerice, prema zadnjem izvješću Euromonitor Internationala u svijetu se tijekom 2017. svake minute prodalo milijun plastičnih boca. Koncept kružnog gospodarstva definira okvir koji može pomoći u rješavanju tog problema, pri čemu se otpadna ambalaža od pića može ponovno koristiti, puniti i reciklirati, umjesto da se odbacuje u okoliš, čime se istovremeno štedi na resursima. Trenutno, prema Greenpeaceu, šest najvećih proizvođača pića u svijetu koristi u prosjeku samo 6,6 posto recikliranog PET materijala u svojim proizvodima. Trećina njih uopće nema ciljeve za povećanje udjela reciklirane plastike, dok niti jedan nema cilj korištenja 100 posto recikliranog ambalažnog materijala u svojoj globalnoj proizvodnji pića.
Istovremeno, pravila za provođenje kružnog gospodarstva predstavljaju ozbiljan izazov državama članicama EU-a jer moraju usvojiti brojne sustavne promjene i uskladiti praksu s paketom o kružnom gospodarstvu Europske unije. Osim povećanja stope prikupljanja i recikliranja otpada, mjere potiču i na poboljšanje proizvodnih procesa s boljim dizajnom proizvoda radi lakšeg recikliranja, poticanje razvoja proizvoda koji su trajniji ili se lakše popravljaju, te učinkovitije korištenje resursa i smanjenje proizvodnje otpada, naglasila je na konferenciji Clarissa Morawski, direktorica Reloopa, platforme koja okuplja brojne europske stručnjake, tvrtke, nevladine organizacije za okoliš (ENGO-ove) i državnike radi podrške ideji kružne ekonomije, a ujedno i jednog od suorganizatora konferencije.
