Prosječan građanin godišnje proizvede 370 kg otpada, a udio biorazgradivih komponenti u otpadu penje se na 70%. Određene pomake Hrvatska je napravila, pa se sada iz otpada izdvaja papir i plastika. Obrdalj je rekao da se "šepa" i s ostvarenjem drugog cilja, a to je uvođenje naplate komunalnog otpada po količini, što se u 40% slučajeva ne poštuje, a upravo ta mjera stimulira odvajanje otpada. Pitanje tko će plaćati kazne za neispunjavanje tih ciljeva - država ili lokalni komunalci, odnosno jedinice lokalne samouprave - ostalo je neodgovoreno.
MZOIP radi na pripremi novog Zakona o gospodarenju otpadom te na uputama za komunalna poduzeća koje tehnologije primijeniti, te donose preporuke za izračun i strukturu cijene usluge. Ministarstvo će u novom zakonu donijeti obveze o smanjenju količina biorazgradivog otpada za svako odlagalište. Uz to, Hrvatskoj će trebati novi nacionalni Plan za gospodarenje otpadom jer ovaj vrijedi do 2015., a novi je nužan za pridobivanje EU-sredstava.Taj dokument trebao bi se naći na javnoj raspravi. Obrdalj je naglasio da bez kvalitetne komunikacije jedinica lokalne samouprave i komunalnih poduzeća neće biti postizanja ciljeva. Nezavisni konzultant Stjepan Nikolić kazao je da je gradnja samo tri Centra za gospodarenje otpadom premalo u odnosu na ono što bi trebalo napraviti do 2018. godine. "Glavni problem s otpadom je pronaći najbolju lokaciju za njegovo zbrinjavanje. Gradonačelnik Bandić je na javnoj raspravi odbio raspravljati o Centru za gospodarenje otpadom u Dumovečkom lugu. Zagreb je što se tiče otpada na onom mjestu na kojem je bio početkom 90-ih godina, a Jakuševac je najveće odlagalište u ovom dijelu Europe", rekao je Nikolić. Mirjana Matešić, ravnateljica HRPSOR-a kazala je da se prikupljaju naknade za otpad, a velik dio otpada se odvojeno ne sakuplja. Prigovorila je da je analiza IMO-a pokazala da znatan dio naknada koje Hrvatska prikuplja nisu okolišne naknade, koje stimuliraju manje zagađivanje, već se radi o fiskalnim naknadama koje imaju jedini cilj napuniti proračun. Zbog toga se događa da se nekima više isplati platiti nego smanjiti zagađenje. Sustav naknada za ambalažni otpad po njoj nemoguće je ukinuti jer je riječ o socijali i velikoj sivoj gospodarskoj zoni.
