Deponij u Lučinu razdolju bio bi točka na “i” propadanja Dubrovačkog primorja, smatra Grošeta-Đirlić. Načelnik Nikola Knežić, pak, poručuje da treba poštovati zakon i mišljenje struke. "Ako ispitivanja potvrde da lokacija ičim ugrožava stanovnike i prirodu, prvi ću se suprotstaviti projektu. Uostalom, lokacija Badovinje rupe, pokraj Majkova, već je otpala jer se pokazala štetnom.
No, nitko ne može mijenjati Strategiju gospodarenja otpadom, koja županijski centar za otpad predviđa u središtu županije, dakle u Dubrovačkom primorju. Tako nam je pao grah. Ne možemo ići protiv države i prilagođavati zakone nečijim željama", naglasio je načelnik Knežić i pozvao aktiviste na suradnju.
Iz Dubrovačko-neretvanske županije ovog su tjedna obavijestili mještane da su u tijeku dodatna geološka i hidrogeološka istraživanja radi utvrđivanja zone zaštite voda.
Doznaje se da se istraživanja poduzimaju na zahtjev Hrvatskih voda, kao preduvjet izradi studije utjecaja na okoliš postrojenja za zbrinjavanje i preradu otpada, koje, prema propisima i standardima EU-a, moraju imati sve županije, pa tako i najjužnija. Prošle je godine pomoćnik tadašnje ministrice okoliša Davor Škrlec na HTV-u izjavio kako je u izradi novi plan gospodarenja otpadom po kojemu centar za gospodarenje otpadom sigurno neće biti u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, a kao alternativa odlagalištima na kopnu spominjali su se i brodovi spalionice, piše Slobodna Dalmacija.
