Ekološka mreže bi trebala prestati biti prepreka razvoju

Autor: N.D. Objavljeno: 01.03.2013. 🕜 12:43 Lokacija: Zagreb

Ekološka mreža nad 36% teritorija i 16% mora trebala bi postati platforma razvoja države?

Ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović predstavio je nacrt novog Zakona o zaštiti prirode o kojem će raspravljati Vlada. Hrvatska ekološka mreža danom pristupanja RH Europskoj uniji postaje dio europske ekološke mreže pod nazivom „Natura 2000” sa 36,92% svog kopnenog teritorija i 16,60% mora. Po veličini područja nalazi se u samom vrhu zemalja EU što je priznanje očuvanosti i bioraznolikosti Hrvatske. Uz priznanje to je i velika obaveza. Ovim se zakonom propisuju načini očuvanja i upravljanja ekološkom mrežom. Hrvatska je obaveza da se to područje sačuva ali i da se upotrijebi za dobrobit svih građana. Ekološka mreža često se percipira kao blokada razvoja a misija Ministarstva je promijeniti tu percepciju sve dok svi ne shvatimo da je ekološka mreža zapravo platforma zelenog razvoja. Kroz ovaj Zakon donose se odredbe kojima se određuju jasna pravila za zahvate u ekološkoj mreži i posljedično, time se olakšava investiranje pa će kroz nekoliko mjera potencijalni investitori unaprijed znati što ih očekuje. Cilj ovih izmjena je poboljšavanje investicijske klime u kontekstu zaštite prirode i podizanje svijesti svih građana da je zaštita prirode nešto dobro i korisno što dugoročno utječe na njihovu kvalitetu života. 
Zakon donosi pojednostavljenje, ubrzanje i pojeftinjenje postupka Ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu (OPEM). OPEM je postupak kojim se ocjenjuje utjecaj strategije, plana, programa ili zahvata na područje ekološke mreže. Uz jasno propisane mjere očuvanja mogući su investicijski zahvati gotovo svugdje. Novim Zakonom poboljšava se procedura kroz sudjelovanje DZZP-a u najranijoj fazi, kroz tzv. prethodni postupak. Budući da praksa pokazuje da u 90% slučajeva zahvati nemaju utjecaja na ekološku mrežu, ovime će se postupak skratiti s prosječnih 120-180 dana na maksimalno 75. Time će se investitoru uštedjeti od 20.000 – 50.000 kn jer se za pojedine zahvate (one za koje se procjeni da nemaju negativan utjecaj na ekološku mrežu) neće trebati raditi studija utjecaja na okoliš, objavljuje MZOIP.

TAGOVI