Izvještaj je rezultat zajedničkog napora više od 300 znanstvenika, sadrži 2.600 stranica u ukupno 32 sveska. Prije sedam godina, u posljednjem izvještaju, riječ rizik spominjala se tek 40 puta, no u novom izvještaju ona se spominje na više od 230 mjesta, a u prvom planu je potencijalna humanitarna kriza uslijed prijetnji proizvodnji hrane. Znanstvenici konstatiraju da situacija nije alarmantna ali da je zamijećen negativan trend kod žitarica. Čini se da se proizvodnja pšenice u narednih 50 godina globalno neće pratiti porast broja stanovnika, a klimatske promjene dovest će i do pada proizvodnje kukuruza. Ulov ribe u nekim tropskim područjima mogao bi pasti za 40 do 60%. Po prvi puta izvještaj spominje mogućnost ratova za hranu zbog neimaštine i ekonomskih šokova koji će mnoge ostaviti gladnima, te natjerati na prisilne emigracije. "Neki možda misle da se klimatske promjene ne odnose na Hrvatsku, no studija europske mreže CAN Europe pokazuje da su samo u našoj zemlji, štete od posljedica klimatskih promjena već sada mjere u stotinama milijuna eura godišnje", kaže Zoran Tomić, voditelj Greenpeacea u Hrvatskoj.
Do listopada EU lideri moraju prihvatiti klimatske ciljeve
Cilj je do 2030. smanjiti emisije za 40% u odnosu na 1990.
