Europski planovi za 40-postotnim smanjenjem emisija stakleničkih plinova do 2030. vode prema padu BDP-a između 0,1% i 0,45% prema postojećim trendovima, koji, čini se, nisu do kraja sagledali gospodarski utjecaj ekoloških nameta. Prema procjeni IPCC-a globalna dekarbonizacija smanjila bi globalni ekonomski rast za tek 0,06% do 2030., no europska procjena utjecaja spominje ipak znatno veći pad BDP-a, od 0,1 do 0,45%, ovisno o pristupu koji će se zauzeti prema naplati CO₂ u sektorima koji nisu obveznici kupovina ETS dozvola. Prema toj procjeni industrija bi trebala plaćati 40 eura po toni ispuštenog ugljičnog dioksida, a taj bi iznos do 2050. trebao narasti na čak 265 eura po toni. Procjena utjecaja mjera za smanjenje CO₂ već se našla na udaru kritika energetski učinkovitih industrija, koje kažu da diskriminira mjere energetske učinkovitosti lažno ih prikazujući manje isplativima od ETS sustava kupovine emisijskih kvota, piše Euractiv.