Europska komisija pokrenula je dvije otvorene javne rasprave za pripremu okvira klimatske politike EU-a za razdoblje nakon 2030. godine. Fokus je na ulozi nacionalnih klimatskih ciljeva i fleksibilnosti te na moguću uporabu međunarodnih ugljučnih kredita. Komisija potiče široko sudjelovanje svih dionika i javnosti u ove dvije javne rasprave, koje ostaju otvorene do 4. svibnja 2026.
Javne rasprave će imati ključnu ulogu u oblikovanju pripreme relevantnih zakonodavnih prijedloga predviđenih za posljednje tromjesečje 2026., kako je najavljeno u Radnom programu Komisije.
U srpnju 2025. Komisija je predložila izmjenu Europskog klimatskog zakona kojom se uspostavlja pravno obvezujući cilj smanjenja neto emisija stakleničkih plinova za 90% do 2040. u usporedbi s razinama iz 1990., kako bi se osigurao vjerodostojan i stabilan put prema klimatskoj neutralnosti do 2050. U prosincu 2025. Europski parlament i Vijeće postigli su privremeni sporazum kojim podržavaju taj cilj, potvrđujući klimatsku ambiciju EU-a i pružajući osnovu za ažuriranje klimatske arhitekture EU-a za sljedeće desetljeće.
Sporazum o Europskom klimatskom zakonu uključuje mogućnost uporabe visokokvalitetnih međunarodnih ugljičnih kredita kako bi se dao primjeren doprinos postizanju cilja za 2040., počevši od 2036. Taj doprinos može iznositi do 5% neto emisija EU-a iz 1990., što odgovara domaćem smanjenju neto emisija stakleničkih plinova od 85% do 2040. u usporedbi s razinama iz 1990. Sporazum također predviđa mogućnost pilot razdoblja između 2031. i 2035. kako bi se pomoglo pokretanju visokokvalitetnog međunarodnog tržišta ugljičnih kredita.
Nacionalni klimatski ciljevi prema aktualnim Uredbama istječu 2030. godine. Uz današnje pokrenute konzultacije, u tijeku je i javna konzultacija i poziv za dokaznim materijalom za nadolazeću reviziju Uredbe o upravljanju – zakonodavne okosnice Energetske unije i strateškog okvira za postizanje ciljeva klimatske i energetske politike EU-a na putu prema klimatskoj neutralnosti.
