Alarmantno nizak nivo Jablaničkog jezera i evidentna ekološka katastrofa u proteklih mjesec dana uzrokovana nenajavljenim ispuštanjem vode na obližnjoj brani uzbunila je građane, ali i struku, ekološka i ribarska udruženja, prenosi SEEbiz. O dugoročnim posljedicama na ekosistem jezera nitko sa sigurnošću ne može govoriti, no evidentno je da će trebati dugi niz godina za njegov oporavak. Uzrok u vidu poslovanja Elektroprivrede BiH navode svi, jer je Elektroprivreda BiH maksimalno iskoristila akumulirane zalihe vode kako proizvela što više električne energije u zimskom razdoblju. Svjetska organizacija za zaštitu okoliša WWF uvrstila je lokalitet Jablaničkog jezera u 200 najvažnijih eko prostora u svijetu, no kako se čini sad je sve to potpuno uništeno. Razočaravajuće je da nema nikakve reakcije načelnika Općine Konjic, kao ni njegove administracije na ovu ekološku katastrofu i uništavanje prirodnog bogatstva Konjica, ali i države Bosne i Hercegovine", navode iz Organizacije sportskih ribolovaca Konjic. Dr. Sanel Riđanović, profesor zoologije i ekologije na Sveučilištu Džemal Bijedić, za Klix.ba govori kako je Jablaničko jezero bilo najveća poljoprivredna oaza u vrijeme bivše Jugoslavije. Nekontrolirano puštanje vode je dovelo do ovoga, a posljedice su dugoročne. Možda će trebati dvadeset, pedeset ili sto godina za povratak na neko ranije stanje, ali to niko sa sigurnošću ne može govoriti. U principu, jednom kad narušiš vodeni ekosistem, nikad se on zaista ne može vratiti na ranije stanje", upozorava profesor Riđanović. "Treba zabraniti ne samo krivolov, već i lov, dok ne dođe do potpune revitalizacije ribljih fondova. Elektroprivreda BiH kao odgovorna za ovo stanje sad treba utrošiti još više novca u poribljavanje. Treba poribiti, ali tu ima cijeli niz problema vezanih za poremećene lance ishrane", napominje Riđanović.