Kina ublažava posljedice poremećaja opskrbe naftom s Bliskog istoka kombinacijom triju mjera: prilagođavanjem uvoza sirove nafte, korištenjem zaliha i upravljanjem domaćom potrošnjom i izvozom goriva. Iako su u trećem tromjesečju uvoz i prerada sirove nafte porasli u odnosu na prethodno razdoblje, ostali su osjetno niži nego godinu ranije.
Za energetsko tržište to je bitno, jer je Kina najveći svjetski uvoznik sirove nafte, pa njezina odluka da smanji kupnju utječe na globalnu potražnju, dok promjene u izvozu dizela i benzina utječu na raspoloživost goriva u Aziji i drugim regijama.
Prema dostupnim podacima, uvoz nafte u Kinu u periodu siječanj-rujan pao je za 15,3%, dok je prerada u rafinerijama smanjena za 6,8%. Kineski uvoz nafte posebno je izložen događajima na Bliskom istoku jer velik dio njezinih pomorskih isporuka dolazi iz regije Perzijskog zaljeva. Rat SAD-a i Izraela s Iranom i poremećaji plovidbe kroz Hormuški tjesnac smanjili su raspoloživost nafte i snažno povećali cijene. Tijekom trećeg tromjesečja opskrba se djelomično oporavila, no ostala je znatno ispod prošlogodišnje.
Nafta iz Iraka i Katara
Kineske rafinerije tražile su alternativne dobavljače, a neovisne rafinerije povećale su kupnju iračke i katarske nafte kako bi nadomjestile pad isporuka iz Irana. Međutim, postavlja se pitanje zašto Kina (za razliku od SAD-a) do sada nije potrošila mnogo svojih naftnih rezervi? Odgovor je u tome što je Kina prije izbijanja sukoba na Bliskom istoku znatno povećala zalihe jeftinije nafte. Procjene analitičara govore o najmanje 1,2 milijarde barela, premda Peking ne objavljuje cjelovite podatke o strateškim i komercijalnim zalihama.
Situacija se ipak promijenila tijekom rujna. Rafinerije su prerađivale oko 530.000 barela dnevno više od količine dostupne iz uvoza i domaće proizvodnje, pa su morale nadoknađivati manjak iz zaliha. Ne manje važno, Peking je u ožujku uveo ograničenja izvoza derivata kako bi zaštitio domaću opskrbu. Ograničenja su djelomično ublažena u srpnju, a kineske rafinerije potom su povećale izvoz kada su inozemne marže postale privlačnije.
U rujnu je izvoz benzina, dizela i mlaznog goriva zajedno dosegnuo 56 posto više nego u istom mjesecu 2025.
Početkom listopada rafinerijama država je obustavila odobravanje novih izvoznih kvota za većinu tržišta, osim Hong Konga i Makaa, što je dodatno pojačalo zabrinutost na međunarodnim tržištima goriva. Sada oporavak isporuka kroz Hormuški tjesnac i niže cijene nafte od travanjskog vrhunca otvaraju prostor za povećanje kineskog uvoza. Prema procjenama objavljenima 21. listopada, uvoz bi u listopadu mogao premašiti deset milijuna barela dnevno, najviše od ožujka. Ipak, to su procjene, a ne konačni službeni podaci
