Uoči Svjetskoga dana zaštite okoliša, 5. lipnja, Agencija za zaštitu okoliša lansirala je na svojoj internetskoj stranici popularnu brošuru okolišnih pokazatelja „Okoliš na dlanu I – 2010“. Knjižica koju Agencija izdaje šestu godinu zaredom u najnovijem izdanju donosi prikaz stanja i trendove promjena za ukupno 30 pokazatelja u području zraka, klimatskih promjena, kopnenih voda, mora i priobalja, tla i zemljišta, biološke raznolikosti, šumarstva, poljoprivrede, otpada, energetike, industrije, turizma, ribarstva i akvakulture, prometa, zdravlja i sigurnosti te suradnje s javnošću, priopćeno je iz AZO-a. Svjetski dan zaštite okoliša obilježava se svake godine 5. lipnja na godišnjicu održavanja Konferencije Ujedinjenih naroda u Stockholmu (1972.) posvećene okolišu, na kojoj je usvojen Program zaštite okoliša Ujedinjenih naroda (UNEP). Obilježavanjem se želi potaknuti građane da postanu aktivni dionici održivog i ravnomjernog razvitka te da preuzmu odgovornost za očuvanje planeta poimajući da je uloga lokalnih zajednica ključna za razumijevanje važnosti pitanja zaštite okoliša i ostvarenja sigurnije i prosperitetnije budućnosti za sve. Ovogodišnja tema obilježavanja Svjetskog dana zaštite okoliša je 'Brojne vrste. Jedan planet. Jedna budućnost' ('Many Species. One Planet. One Future'), u skladu s odlukom UN-a da se 2010. godinu proglasi Međunarodnom godinom zaštite bioraznolikosti, navodi se između ostalog u priopćenju. Od procijenjenih 5 pa do čak 100 milijuna vrsta na Zemlji, smatra se da je njih 17.291 na rubu izumiranja. Nažalost, ta brojka predstavlja samo vrh ledenog brijega, jer mnoge vrste nestaju i prije nego što ih znanstvenici uspiju otkriti i opisati, a stopa izumiranja svake se godine još više povećava. Što se tiče stanja u Hrvatskoj, naša je zemlja zahvaljujući svom geografskom položaju i karakterističnim ekološkim, klimatskim i geomorfološkim uvjetima prema biološkoj raznolikosti jedna od najbogatijih zemalja Europe. Velika raznolikost staništa, proširena nizinskim, planinskim, podzemnim i obalnim dijelovima Hrvatske pokazatelj je čistoće vode, zraka i tla te je rezultirala velikom raznolikošću vrsta i podvrsta s velikim brojem endemskih vrsta, smatraju u AZO-u. Najveću prijetnju biološkoj raznolikosti u našoj zemlji predstavlja izravno uništavanje staništa. Prirodna staništa pretvaraju se u građevinsko ili poljoprivredno zemljište, a izgradnja prometnica i ostalih prometnih putova dovodi do fragmentacije staništa. Unos stranih vrsta od kojih neke postaju invazivnima također predstavlja veliku prijetnju biološkoj raznolikosti. Prekomjerno iskorištavanje kroz komercijalno sakupljanje biljaka i gljiva, ribolov, lovstvo i šumarstvo dovodi u opasnost populacije brojnih divljih svojti. Intenzivna poljoprivreda i turizam, zagađenje voda, tla i zraka, krivolov još su samo neke od prijetnji biološkoj raznolikosti Republike Hrvatske. Broj poznatih svojti (vrste i podvrste) u RH iznosi gotovo 38 000, ali pretpostavlja se da je taj broj znatno veći. Unatoč visokoj vrijednosti prirode, mnoge njezine komponente izrazito su ugrožene pa se na crvenom popisu ugroženih vrsta nalazi 2 235 svojti. Drugi najveći razlog ugroženosti biološke raznolikosti, nakon direktnog uništavanja staništa, predstavljaju invazivne strane vrste koje su u Hrvatskoj, kao i u drugim europskim zemljama sve veći problem. Na popisu 100 najopasnijih invazivnih stranih vrsta u svijetu, u Republici Hrvatskoj zabilježene su 3 vrste riba te 2 vrste sisavaca. U Jadranu je zabilježena porasla učestalost "egzotičnih" ribljih vrsta što ukazuje na moguće povišenje temperature mora koje bi se moglo dovesti u vezu s klimatskim promjenama.