Kako bi se globalno zagrijavanje ograničilo na 1,5 stupnjeva Celzija iznad predindustrijskih razina, svijet treba smanjiti emisije stakleničkih plinova za 18% do 2030. i za 45% do 2035. u usporedbi s razinama iz 2025., stoji u Izvješću o jazu u emisijama Programa Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP) za 2026. pod nazivom i "Točka povratka", objavljenom prošli tjedan.
Prema scenariju minimalnog prekoračenja, globalno zatopljenje će do sredine stoljeća dosegnuti 1,7–1,8 stupnjeva Celzija u odnosu na predindustrijske razine, s 50%-tnom vjerojatnošću povratka na 1,5 stupnjeva Celzija ili niže do 2100. godine. To bi zahtijevalo uklanjanje otprilike 320 milijardi tona ugljikovog dioksida iz atmosfere i njegovo trajno skladištenje tijekom stoljeća.
Ako se nastave trenutne politike, zagrijavanje do 2100. moglo bi doseći 2,8 stupnjeva Celzija, navodi se u izvješću. Čak bi i potpuna provedba nacionalno određenih doprinosa (NDC) ograničila zagrijavanje na 2,6 stupnjeva Celzija, dok bi provedba tih obveza zajedno s dodatnim ciljevima ugljične neutralnosti ograničila zagrijavanje na 2,1 stupanj Celzija. UNEP procjenjuje da bi postizanje ovog scenarija zahtijevalo smanjenje emisija u prosjeku od 5,7% godišnje od 2025. do 2035. Potpuna provedba postojećih NDC-a smanjila bi ih samo za 5-8% do 2030. i za 11-15% do 2035. u usporedbi s razinama iz 2025.
Izvješće također navodi napredak u razvoju obnovljivih izvora energije i klimatskoj politici. Od donošenja Pariškog sporazuma 2015., globalni kapacitet obnovljivih izvora energije porastao je tri puta brže nego što se prethodno procjenjivalo, a stopa instalacije solarnih fotonaponskih panela povećala se sedam puta.
Međutim, da bi se vratio cilj zagrijavanja od 1,5 °C, uspješne mjere moraju se proširiti, a prijelaz s fosilnih goriva ubrzati. Konkretno, do 2035. godine udio ugljena u ukupnoj opskrbi energijom morat će se smanjiti za najmanje 55%, nafte za 15%, a plina za 5% u usporedbi s razinama iz 2025. godine. Emisije metana moraju se smanjiti za najmanje 25% u istom razdoblju.
