U nedjelju rano ujutro, pregovarači na klimatskom summitu COP29 iz gotovo 200 zemalja postigli su dogovor da se utrostruči količina novca dostupna za pomoć gospodarstvima u razvoju u suočavanju sa klimatskim promjenama. Globalno zagrijavanje je, kažu, na putu da premaši cilj od 1,5 Celzija u odnosu na 1990. kao baznu godinu. Bogate zemlje obećale su osigurati najmanje 300 milijardi dolara godišnje do 2035. godine, kroz širok raspon izvora, uključujući bilateralne i multilateralne ugovore. Sporazum također poziva strane da rade na osiguravanju ukupno 1,3 trilijuna dolara godišnje, pri čemu se očekuje da će većina toga doći putem privatnog financiranja.
Vlada velika skepsa da će bogate nacije ispuniti svoja obećanja. Naime, ovaj novi financjski cilj zamjenjuje godišnju obvezu od 100 milijardi dolara koja uskoro ističe i koju su bogatiji teško ispunili 2022. - zapravo su za dvije godine propustili rok za to. To naravno, nije dovoljno. Siromašne i ranjive nacije kažu da moraju zaštititi svoja gospodarstva od klimatskih promjena.
Traže se bespovratni grantovi
Priželjkuju da više tog novca dođe u obliku bespovratnih sredstava i drugih pristupačnih financijskih potpora, budući da tržišno utemeljeni zajmovi riskiraju produbljivanje njihovog duga. Kao plus ističe se da su nakon desetljeća natezanja sklopljeni sporazumi o pokretanju globalne trgovine ugljičnim kreditima, no struka je skeptična hoće li se time iskorijeniti sve prisutniji greenwashing.
To je bio glavni fokus onoga što je nazvano Financijski COP, ali financiranje za siromašnije zemlje nije bilo jedino pitanje na stolu. Tijekom dva tjedna nemirnih i povremeno otvoreno neprijateljskih pregovora Ujedinjenih naroda o klimi u Azerbajdžanu, saznali smo više o tome gdje su zemlje povukle svoje crvene linije u klimatskoj suradnji.
Otpor Saudijske Arabije spominjanju fosilnih goriva i odbijanje Kine da službeno postane donator financiranja klimatskih promjena, postavljaju pitanja o tome koliko daleko mogu ići budući pregovori o smanjenju emisija i prikupljanju novca. Exxon-ov prvi čovjek Darren Woods pozvao je novog američkog predsjednika Donalda Trumpa da ne napušta Pariški sporazum. Iduća runda klimatskog natezanja COP30 zakazana je za Brazilski Belem, iduće godine, kada bi se opet trebalo žustro razgovarati o odmaku od fosilnih goriva, što je ove godine u naftom i plinom bogatom Azerbajdžanu preskočeno.
