Katastrofalne poplave u Španjolskoj i Bosni i Hercegovini, ali i na jugu Hrvatske, tijekom godine pokazale su razoran utjecaj porasta temperature. Mediteran, jedno od najosjetljivijih područja, zahtijeva hitnu akciju, upozorio je jučer predsjednik Vlade Andrej Plenković u svojem govoru na 29. konferenciji Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (COP29), koja se održava u Bakuu u Azerbajdžanu.
Pozdravio je uspostavljanje portfelja posvećenog Sredozemlju kojeg u nadolazećoj Europskoj komisiji vodi hrvatska povjerenica Dubravka Šuica. Ova će inicijativa ojačati koordinaciju EU-a u regiji, posebice u rješavanju klimatskih promjena i njihovih učinaka, rekao je.
"Moramo djelovati sada kako bismo zaštitili naše ljude, gospodarstva i prirodna staništa. Hrvatska je predana globalnoj viziji održive, otporne budućnosti", poručio je.
Energetska potrošnja
Hrvatska je, istaknuo je u svojem govoru, predana dekarbonizaciji svog energetskog sustava i ubrzanju zelene tranzicije, objavljeno je na stranicama Vlade.
"Uz upozorenje Međunarodne agencije za energiju o skorom vrhuncu u korištenju fosilnih goriva, odstupanje od njih nije samo klimatska već i ekonomska nužnost. Podupiremo pritom i naše susjede, počevši od Bosne i Hercegovine, pridonoseći povećavanju otpornosti na klimatske promjene i njihovom ublažavanju", kazao je, dodavši kako naša postignuća i ulaganja u obnovljive izvore energije odražavaju predanost energetskoj tranziciji.
"U 2022. godini obnovljivi izvori energije činili su 29,5% naše energetske potrošnje, a ta brojka nastavlja rasti. S projektima kao što su zeleni vodik i geotermalni razvoj, cilj nam je koristiti 42,5% obnovljivih izvora energije do 2030. godine. Za održivo upravljanje varijabilnosti tih izvora, ključno je ulaganje u reverzibilne hidroelektrane, a Hrvatska ima veliki potencijal na tom području", napomenuo je.
Smanjenje emisija metana
Naši napori, kazao je, pokazuju da gospodarski rast i ekološka odgovornost mogu ići usporedo. Hrvatska je, nastavio je, odvojila svoj snažan rast od emisija CO2, održavajući svoj ugljični otisak znatno ispod prosjeka EU-a.
"Predani smo zaštiti našeg okoliša i bioraznolikosti te radimo na očuvanju 30% Jadranskog mora sukladno Globalnom okviru za bioraznolikost. Hrvatska je predana energetskoj tranziciji, što pokazuje usvajanje inicijative Clean Energy for EU Islands, koja je pokrenuta tijekom hrvatskog predsjedanja Vijećem EU-a 2020. Unaprjeđujemo vrhunsku tehnologiju koja pretvara plastiku, tekstil, mulj i organski otpad koji se ne može reciklirati u vodik s nultom emisijom CO2. Ovom se inovacijom zbrinjava otpad, osigurava izvor energije te istodobno smanjuju emisije metana", izjavio je.
Drugo ključno područje u rješavanju klimatskih promjena i prilagodbi njihovim posljedicama je poboljšanje energetske učinkovitosti u stanovanju. "Energetska potrošnja u zgradarstvu i dalje je glavni izvor emisije stakleničkih plinova i potrošnje energije, i to zahtijeva mnogo veće napore", kazao je, među ostalim, Plenković.
