Hrvatsko izaslanstvo, na čelu s predsjednikom Vlade Andrejom Plenkovićem, ovaj tjedan sudjeluje na konferenciji Ujedinjenih naroda o klimi COP27 u Šarm el-Šeiku u Egiptu. Na dvotjednoj konferenciji koja je otvorena 6. studenog 2022. sudjeluju predstavnici iz približno 200 zemalja koji raspravljaju kako obuzdati globalno zagrijavanje i kako financirati štetu prouzročenu klimatskim promjenama.
Glavni tajnik Ujedinjenih naroda Antonio Guterres, egipatski predsjednik Abdel Fatah al-Sisi te predsjednik Ujedinjenih Arapskih Emirata Muhamed bin Zajed al Nahjan u uvodnim govorima na otvaranju konferencije naglasili su da treba uložiti dodatne napore kako bi se povećanje temperature od 1,5 stupanj Celzija držalo u tim okvirima, objavljeno je na stranicama Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja (MINGOR).
Predsjednik Vlade Plenković je za vrijeme boravka na konferenciji održao i niz bilateralnih razgovora o klimatskim promjenama, zelenoj tranziciji i drugim globalnim temama te je sudjelovao na dva okrugla stola - Sigurnost hrane i Ulaganje u budućnost energije – zeleni vodik.
Iznad europskog prosjeka
U završnom obraćanju nakon drugog dana sudjelovanja na klimatskoj konferenciji u Egiptu, Plenković je najavio osnivanje Nacionalnog centra za klimatsku i ekološku tranziciju kao "centra ekspertize" za sve dionike.
"Hrvati su uistinu postali svjesni potrebe ublažavanja posljedica klimatskih promjena – više od 80 posto smatra da treba djelovati kako bismo spriječili štetne posljedice za ljude i okoliš. Hrvatska, zahvaljujući novim nacionalnim i europskim zakonima, dodatno je ubrzala tranziciju prema niskougljičnoj energiji u kojoj je već daleko iznad europskog prosjeka. Dvije trećine naše proizvodnje struje i energije dolazi iz obnovljivih izvora koji također osiguravaju jednu trećinu naše ukupne konačne potrošnje energije. U idućem desetljeću investirat ćemo više od četiri milijarde eura u modernizaciju željeznica. Do 2032. uvest ćemo vozni park baterijskih električnih vlakova koji će zamijeniti one na dizel. U Hrvatskoj velik potencijal predstavlja i geotermalna energija, a sa Slovenijom i Italijom Hrvatska sudjeluje u projektu Dolina vodika Sjeverni Jadran za proizvodnju zelenog vodika", rekao je.
Dekarbonizacija i voda
Ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović je istaknuo kako Hrvatska podržava da se svim zemljama koje su imale velike štete uzrokovane klimatskim promjenama pomogne u okviru raspoloživih sredstava te da se dio njih uloži u prevenciju.
"Hrvatski doprinos borbi protiv klimatskih promjena je, između ostalog, usvajanje zakonodavnog paketa Europske unije 'Spremni za 55' kojem je cilj smanjenje emisija za najmanje 55 posto do 2030. godine. Hrvatska energetski obnavlja zgrade, modernizira prometnice, posebice željeznice, te je ukinula PDV na solare kako bi se dodatno išlo u smjeru obnovljivih izvora", izjavio je.
Na skupu će se razgovarati i o tome kako se globalno zagrijavanje može ograničiti na porast temperature od 1,5 Celzijevih stupnjeva, što je cilj Pariškog sporazuma iz 2015. Na marginama globalnih pregovara, pojedini dani konferencije bavit će se posebnim temama poput financija, dekarbonizacije, vode, poljoprivrede i energetike u odnosu na klimatske promjene.
