Većina hrvatskih građana uviđa potrebu da svoj način života prilagodi posljedicama klimatskih promjena, pokazuju rezultati godišnje ankete o klimi iza koje stoji Europska investicijska banka (EIB). Anketa je u Hrvatskoj provedena u kolovozu 2024., a u istraživanju je sudjelovalo 1005 ispitanika koji su klimatske promjene stavili na drugo mjesto među najvećim problemima s kojima se njihova zemlja suočava, odmah iza troškova života. Mnogi smatraju da će se ulaganjem u prilagodbu u sadašnjem trenutku spriječiti veći troškovi u budućnosti.
Prošle se godine na Zagreb sručilo dotad nezabilježeno nevrijeme koje je u Hrvatskoj odnijelo nekoliko ljudskih života. Oluje su pogodile više županija, pa tako i Grad Zagreb i dijelove Slavonije. Među ostalim posljedicama, tuča veličine teniske loptice oštetila je krovove i pročelja zgrada, vozila te staklenike i plastenike. Zemlju je ljetos opet poharalo više olujnih nevremena, ali i šumski požari i suša.
Kako prirodne nepogode postaju sve učestalije i snažnije, raste i danak koji gospodarstvo plaća klimatskim promjenama. Znanstvenici upozoravaju da će te nepogode postajati sve skuplje. Prema izvješću Europske agencije za okoliš, Europa se trenutačno zagrijava najbrže kontinenata, a očekuje se da će s porastom globalne temperature i ekstremne vremenske pojave uzeti maha. To pogoršanje izlaže infrastrukturu znatnim pritiscima te ugrožava stabilnost globalne opskrbe vodom i hranom, što ukazuje na hitnu potrebu za sveobuhvatnim strategijama prilagodbe klimatskim promjenama.
Jačanje otpornosti
"Žestoke oluje, šumski požari i suše koji su nedavno poharali Hrvatsku naglasili su prijeku potrebu za prilagodbom klimatskim promjenama. Kako se klimatske promjene nepovoljno odražavaju na sve ključne sektore, pa tako i na infrastrukturu, promet, poljoprivredu i turizam, EIB-ova potpora prilagodbi klimatskim promjenama igra presudnu ulogu ne samo u očuvanju sredstava za život, već i u učvršćivanju temelja domaćeg gospodarstva. Financiranjem projekata kojima se štite zajednice i jačaju osnovne gospodarske djelatnosti pomažemo Hrvatskoj u osiguravanju gospodarske budućnosti. Time što ulažemo već danas, jačamo otpornost na klimatske izazove sutrašnjice, a ujedno vodimo brigu i o kontinuiranom gospodarskom rastu i sigurnosti njezinih građana", izjavila je potpredsjednica EIB-a Teresa Czerwinska.
Anketa otkriva kako čak 96 posto hrvatskih ispitanika uviđa potrebu za prilagodbom klimatskim promjenama (što je slično prosjeku EU-a). Točnije, njih 40 posto (što je 10 postotnih bodova ispod prosjeka EU-a od 50 posto) smatra da je u nadolazećim godinama prilagodba klimatskim promjenama u Hrvatskoj prioritetna, a 56 posto ih misli da je važna, ali ne i prioritetna, izvijestio je EIB.
Prilagodba klimatskim promjenama promatra se i kao gospodarska prilika i dugoročno ulaganje za zemlju - 90 posto ispitanika smatra da ta prilagodba iziskuje ulaganja u sadašnjem trenutku kako bi se izbjegli veći troškovi u budućnosti (u usporedbi s njih 85 posto na razini EU-a). K tomu, 89 posto ih navodi da ulaganja u prilagodbu klimatskim promjenama mogu pridonijeti otvaranju radnih mjesta i jačanju domaćeg gospodarstva (u usporedbi s njih 86 posto na razini EU-a).
Ekstremne vremenske pojave
Premda hrvatski ispitanici uviđaju gospodarske prilike koje donose mjere prilagodbe posljedicama klimatskih promjena, to što su osobno doživjeli ekstremne vremenske pojave dodatno jača njihovu svijest o hitnosti djelovanja.
Njih 91 posto (što je 11 postotnih bodova iznad prosjeka EU-a od 80 %) je u proteklih pet godina doživjelo barem jednu ekstremnu vremensku pojavu. Točnije, 65 posto ispitanika bilo je pogođeno ekstremnom vrućinom i toplinskim valovima, 49 posto ih je doživjelo snažnu oluju ili tuču, a 36 posto ih se suočilo sa sušom.
Posljedice ekstremnih vremenskih pojava opipljive su i raznorodne. Tako 74 posto hrvatskih ispitanika navodi da je pretrpjelo barem jednu izravnu posljedicu ekstremnih vremenskih pojava (što je šest postotnih bodova iznad europskog prosjeka od 68 posto). Njih 26 posto suočilo se s nestankom električne energije ili problemima u opskrbi energijom, 26 posto pretrpjelo je štetu na imovini (poput oštećenja krova, plavljenja, klizanja ili erozije tla), a 23 posto suočilo se s poremećajima u prometu (poput zatvaranja cesta, rušenja mostova ili kašnjenja u javnom prijevozu).
Dobra informiranost
U tom smislu, hrvatski građani svjesni su potrebe za prilagodbom te njih 74 posto uviđa da će zbog klimatskih promjena morati prilagoditi svoj način života. K tomu, 29 posto pretpostavlja da će se morati preseliti na neko manje klimatski ranjivo mjesto, čak i u blizini (radi izbjegavanja poplava, šumskih požara ili drugih ekstremnih vremenskih pojava), a 27 posto ispitanika navodi da će se morati preseliti u neko hladnije područje ili zemlju.
Osobna prilagodba klimatskim promjenama zahtijeva dobru informiranost. Većina hrvatskih građana (njih 78 posto, što je sedam postotnih bodova iznad prosjeka EU-a) navodi da je upućena u mjere koje može poduzeti radi djelotvorne prilagodbe svojeg doma i načina života. Međutim, većina ispitanika (njih 58 posto u odnosu na prosjek EU-a od 60 posto) i dalje nije upoznata s javnim subvencijama ili financijskim poticajima u prilog takvih nastojanja.
Kad je riječ o prilagodbi klimatskim promjenama na lokalnoj razini, ispitanici u Hrvatskoj ukazuju na ključne prioritete. To su rashlađivanje gradova (njih 50 posto, što je osam postotnih bodova iznad prosjeka EU-a od 42 posto), unaprjeđenje infrastrukture – primjerice, boljim sustavima odvodnje, protupoplavnim barijerama, skloništima za zaštitu od nevremena ili otpornim elektroenergetskim mrežama (njih 45 posto, što je šest postotnih bodova iznad prosjeka EU-a od 39 posto te obrazovanje javnosti o obrascima ponašanja kojima će pridonijeti sprečavanju ekstremnih vremenskih pojava i lakše se s njima suočiti (njih 34 posto).
Viši porezi za imućnije
Na pitanje tko bi trebao snositi troškove prilagodbe klimatskim promjenama, 44 posto ispitanika (devet postotnih bodova iznad prosjeka EU-a od 35 posto) odgovara da bi to trebala biti tvrtke i djelatnosti koji najviše pridonose stvaranju klimatskih promjena. Zatim, četvrtina ispitanika (njih 26 posto) smatra da bi ih svatko trebao snositi podjednako, dok njih 11 posto navodi da bi ih trebale snositi imućnije osobe plaćanjem viših poreza.
Kad je riječ o tome kome bi ponajprije trebalo pomoći u prilagodbi, 37 posto ispitanika (što je blizu prosjeku EU-a od 38 posto) smatra da bi svakome trebalo pružiti podjednaku pomoć, njih 28 posto (odnosno pet postotnih bodova iznad prosjeka EU-a od 23 posto) navodi da bi ponajprije trebalo pomoći ljudima koje žive u najugroženijim područjima, a 23 posto (što je pet postotnih bodova ispod prosjeka EU-a od 28 posto) ističe da bi ponajprije trebalo dati starijim osobama.
Pitanje toga kome bi trebalo pomoći u prilagodbi nadilazi granice nacionalnih prioriteta. Većina hrvatskih građana (njih 72 posto, što je 15 postotnih bodova iznad prosjeka EU-a od 57 posto) svjesna je potrebe da se podrže globalna nastojanja u području prilagodbe te smatra da bi njihova zemlja trebala učiniti više kako bi najranjivijim zemljama u razvoju pomogla u prilagodbi sve većem utjecaju klimatskih promjena.
