Hrvati su među najinformiranijima u EU o klimatskim promjenama

Autor: N. D. Objavljeno: 08.07.2024. 🕜 09:33 Lokacija: Zagreb
  • Grafit posvećen Europskom klimatskom paktu u Osijeku (izvornik: WWF, 2022.)

• klimatske promjene, WWF, Europski klimatski pakt
    Izvor: WWF

Hrvati razumiju posljedice ali kao ni ostale nacije, nisu najbolje informirani o tome kako mogu osobno ublažiti klimatske rizike

Europska investicijska banka napravila je veliko istraživanje u 35 zemalja kad je riječ o saznanjima o klimatskim promjenama i kako im se pokušati usprotiviti, a rezultati su iznenađujući, pokazali su danas objavljeni rezultati. Hrvatski ispitanici su na visokom petom mjestu u EU27 (ocjena 6,78/10), što ih svrstava znatno iznad prosjeka EU od 6,37/10, prema istraživanju EIB-a kad je riječ o ukupnom rezultatu. Finska vodi na ljestvici bodova sa 7,22/10, a slijede je Luksemburg (7,19/10) i Švedska (6,96/10). Istraživanje je podijeljeno na nekoliko poglavlja a nacionalni rezultat je nešto lošiji kada se u obzir uzme baš sve zenmlje koje je EIB anketirao.

S više od 30 000 ispitanika u 35 zemalja, uključujući zemlje članice EU-a, Ujedinjeno Kraljevstvo, Sjedinjene Države, Kinu, Japan, Indiju i Kanadu, EIB-ovo Klimatsko istraživanje dalo je dragocjene uvide u sveukupno razumijevanje ljudi o klimatskim promjenama.

Hrvatska je u testu znanja o uzrocima i posljedicama klimatskih promjena i rješenjima za njihovo rješavanje odmah iza Portugala, a ispred Danske. Kako bi se procijenilo razumijevanje javnosti o klimatskim promjenama u Hrvatskoj, šesto izdanje EIB-ovog Klimatskog istraživanja usredotočuje se na znanje ljudi o klimatskim promjenama u tri ključna područja: definicije i uzroci, posljedice i rješenja. Sudionici su odgovarali na 12 pitanja i rangirani su na ljestvici od 0 do 10, pri čemu je 10 označavalo najvišu razinu znanja.

 
Definicije znamo

 

Kada je riječ o definiranju klimatskih promjena, većina hrvatskih ispitanika (69%) odabrala je točnu definiciju (koja glasi “Dugoročna promjena globalnih klimatskih obrazaca”), a samo 5% smatra da su klimatske promjene laž.
 Više od tri četvrtine (81%) također je svjesno da su glavni uzroci klimatskih promjena ljudske aktivnosti kao što su krčenje šuma, poljoprivreda, industrija i promet. S druge strane, 11% vjeruje da je to uzrokovano ekstremnim prirodnim fenomenima kao što su vulkanske erupcije i toplinski valovi, a 8% misli da su klimatske promjene uzrokovane ozonskom rupom.

Na pitanje koja su tri najveća svjetska emitera stakleničkih plinova, većina Hrvata točno je odabrala SAD, Kinu i Indiju. Međutim, gotovo trećina odabrala je odgovor koji ne uključuje Kinu. Većina Hrvata (83% ili 11 postotnih bodova iznad prosjeka EU) zna da uporaba proizvoda koji se mogu reciklirati može pomoći u ublažavanju klimatskih promjena.
Ukupno 73% je također ispravno reklo da je korištenje javnog prijevoza umjesto osobnog automobila korak u pravom smjeru (8 postotnih bodova iznad prosjeka EU).

Izvor: B. McHaffie from Stock
 
Brza moda ne prepoznaje se kao klimatski rizik


Međutim, manje od polovice ispitanika (44%) svjesno je da je rjeđa kupnja nove odjeće način borbe protiv klimatskih promjena. U posljednjem su podindeksu hrvatski ispitanici dobili ocjenu 4,49/10, što je iznad prosjeka EU-a od 4,25/10, ali još uvijek pokazuje da imaju znatno manje znanja o radnjama koje mogu pomoći u ublažavanju klimatskih promjena u usporedbi s druga dva istraživana područja. Ovo naglašava opći trend u zemljama EU-a, pri čemu većina njih dobiva niske ocjene u ovom području. Ova ocjena svrstava Hrvatsku na 13. mjesto od 27 zemalja EU. Za razliku od većine europskih zemalja, mala većina Hrvata (52%) bila je u stanju točno definirati ugljični otisak pojedinca kao “ukupnu količinu emisija stakleničkih plinova koju osoba ispusti tijekom godine”.


Veći fokus na potencijalna rješenja i daljnje djelovanje mogao bi omogućiti Hrvatima još veću korist od svoje visoke razine svijesti o uzrocima i posljedicama klimatskih promjena, smatraju EIB-ovi anketari. Npr. slično nalazima u većini zemalja EU, veliki udio hrvatskih ispitanika nije znao da smanjenje ograničenja brzine na cestama (84%) ili bolja izolacija zgrada (56%) može pomoći u borbi protiv klimatskih promjena.

Općeinito, istraživanje je pokazalo da stariji od 30 godina imaju više saznanja o klimatskim promjenama i onome što osoba može napraviti da im se suprotstavi, te da su Europljani bitno upućeniji u problematiku od Amerikanaca (6,37 vs. 5,38 u korist EU zemalja) u svim segmentima, no svima nedostaje znanja o tome što bi mogli učiniti da ublaže problem. 

TAGOVI