Sredinom lipnja, preciznije od 10. lipnja pa sve do 20. kolovoza hrvatske tvrtke moći će ispuniti novi HGK-ov upitnik o ciljevima održivosti, kako bi dobili takozvani ESG rejting, prvi nacionalni model ocjenjivanja ESG praksi poduzeća. Iza akronima ESG krije se okolišno-društveno poslovanje koje se rangira velikim brojem ekoloških i društvenih kriterija, a novost je da je HGK-ov upitnik od ove godine elektronički, što ga čini jednostavnijim za popunjavanje, rečeno je danas na konferenciji za medije. Rezultati ovogodišnjeg ispitivanja bit će prezentirani na petoj konferenciji Podržimo održivo 9. i 10. rujna, kada bi se trebala dodijeliti i HGK-ova ESG priznanja. U HGK su izrazili nadu da će ovogodišnji rezultati biti bolji od prošlogodišnjih, koji su pokazali da je pred većinom tvrtki još dosta posla.
Prošle je godine upitnik ispunilo 400 poduzeća, pri čemu i dalje dominira privatni sektor. Ukupno 97 poduzeća ima spremnu ESG strategiju. Prošle je godine upitnik ispunilo 400 poduzeća, pri čemu i dalje dominira privatni sektor. Upitnik je ispunilo 18 javnih poduzeća. Gotovo polovica ima nizak ili srednji ESG rating što pokazuje potrebu za značajnim napretkom. Polovica poduzeća ima politiku zaštite okoliša (50,9%). Kod 7,3% politika je u procesu nastanka, 18,5% ima samo internu politiku, a 23,3% uopće nema politiku zaštite okoliša.
Trošak, ali s vremnom i konkurentska prednost
Kod većine anketiranih poduzeća visoki menadžment nema uključene ESG ciljeve u sklopu svojih godišnjih ciljeva (62,8%). Većina ih za sada nema ni ESG strategiju (164). Dio je na putu da je usvoji, s identificiranim područjima poslovanja koja će se trebati prilagoditi okvirima ESG-a, njih 124. Svaka tvrtka koja pristupi rangiranju ove godine dobit će informaciju o svom rejtingu s preporukama kako ga poboljšati, a mguće je i individualno savjetovanje sa stručnjacima.
Potpredsjednik HGK za industriju Tomislav Radoš komentirao je da se takav rejting može smatrati prosječno "srednjim" te da tvrtke uglavnom u ESG pravilima vide financijsko opterećenje, a ne prilike za povećanje konkurentnosti. Međutim, upravo ESG izvještavanje i primjena ESG kriterija ulaznica je za financijske institucije, lakše financiranje i posebno, izvoz, što će u narednom periodu osobito doći do izražaja pa i u manjim tvrtkama koje se nalaze u lancu vrijednosti većih.
Prema staroj direktivi 70 hrvatskih tvrtki od javnog interesa dužno je napraviti ESG izvještaj. Po novom EU zakonodavstvu, koje bi u hrvatsko zakonodavstvo trebalo biti implementirano do kraja srpnja tvrtke s više od 500 zaposlenih dužno je napraviti strukturirane ESG izvještaje za 2025. Od 2025. obaveza se spušta na velike poduzetnike koji zadovoljavaju dva od tri uvjeta - barem 25 mil. eura aktive, 50 mil. eura prihoda i 250 zaposlenih.
Nadalje, obaveza će se primjenjivati i na male i srednje poduzetnike, osim mikropoduzeća, čije su dionice uvrštene na burzi, male su ili srednje kreditne institucije ili vlastita društva za osiguranje ili reosiguranje, te imaju 10 i više zaposlenih i 450.000 eura aktive. Oni će imati mogućnost izuzeća od ESG izvještavanja do 2028. Od 2028. obaveza ESG izvještavanja proširit će se na poduzetnike izvan EU koji u uniji osvaruju značajne prihode.
