Donji dom švicarskog parlamenta glasovao je prošli tjedan za odbacivanje presude Europskog suda za ljudska prava kojom se nalaže Švicarskoj da učini više u borbi protiv globalnog zatopljenja u interesu građanki koje su tužile državu sudu i dobili kontroverznu parnicu. Riječ je o potezu koji bi mogao potaknuti druge da se odupru utjecaju međunarodnih sudova.
U travnju je sud u Strasbourgu donio presudu bez presedana prema kojoj je Bern prekršio ljudska prava skupine starijih građanki, KlimaSeniorinnen, time što se nisu uhvatili u koštac s klimatskim promjenama.
No, donji dom švicarskog parlamenta je slijedio korake gornjeg doma i usvojio neobvezujući prijedlog sa 111 glasova za i 72 protiv "sudskog aktivizma". Tvrdilo je da nema razloga za poduzimanje daljnjih radnji jer je Švicarska, koja se zagrijava dvostruko više od globalne stope, već učinila dovoljno.
Tijekom rasprave, zastupnici su osudili miješanje suda u švicarsku demokraciju, a jedan je nazvao presudu u Strasbourgu "pogrešnom" dok je nekoliko starijih žena koje su pokrenule slučaj gledalo raspravu. Jedan od članova parlamenta iz desničarske Švicarske narodne stranke, koja je najveća u parlamentu, rugao ženama, kritizirajući ih što su pokrenule slučaj "jer im je malo prevruće ljeti".
Bez presedana u Vijeću Europe
"Stvarno je sramotno ovo što se upravo dogodilo. To je uvreda i nepoštivanje naših prava koja je potvrdio i međunarodni sud", izjavila je Stefanie Brander (68) za Reuters nakon glasovanja. Raphael Mahaim, njihov odvjetnik i zastupnik Zelenih, rekao je da je to velika sramota za parlament." Ispred zgrade sjedila je mala skupina klimatskih prosvjednika s natpisima "izdani", "šokirani" i "uzbunjeni".
Vladajuće Savezno vijeće može slobodno raskinuti s parlamentom, čini se da ministar okoliša, jedan od njegovih članova, također umanjuje odluku. Isabela Keuschnigg, pravna istraživačica s London School of Economics, rekla je da bi, ako vlada odbije provesti presudu, to moglo postaviti zabrinjavajući presedan, potkopavajući ulogu pravnog nadzora u demokratskom upravljanju. Takav čin, ako se formalizira, bio bi bez presedana u Vijeću Europe.
Slučaj je dio niza klimatskih parnica koje se kreću svjetskim sudovima. Južnoamerički sud za ljudska prava trebao bi izdati savjetodavno mišljenje kasnije ove godine nakon rasprava u cijeloj regiji.
