UN-ov godišnji klimatski samit započeo je danas u glavnom gradu Azerbajdžana Bakuu, s tisućama predstavnika iz svijeta koji su se okupili u južnokavkaskoj zemlji na dva tjedna pregovora o tome kako se uhvatiti u koštac s klimatskom krizom. COP29 će trajati do 22. studenog, a interno ga se naziva 'financijskim' jer bi trebalo konačno razbistriti tko će i kako platiti račun za klimatske promjene. Inače, računa se da će 2024. vjerojatno biti najtoplija godina otkada se mjeri, s globalno najvećim brojem ekstremnih vremenskih nepogoda diljem svijeta.
Međutim, globalni summit zasjenio je ponovni izbor Donalda Trumpa za predsjednika Sjedinjenih Američkih Država, koji je izrazio namjeru da po drugi put izađe iz Pariškog sporazuma te da smanji emisijske zahtjeve. Više od 32.000 ljudi prijavilo se za sudjelovanje a čine ih predstavnici svih 198 zemalja koje su ratificirale konvenciju.
Američko izaslanstvo bez snage
SAD je drugi najveći emiter stakleničkih plinova nakon Kine i razvoj događaja tamo bit će ključan za globalnu sliku. No, Bidenova administracija poslat će izaslanstvo s dužnosnicima iz više od 20 američkih odjela, agencija i organizacija koje će predvoditi viši savjetnik predsjednika za međunarodnu klimatsku politiku John Podesta. Izaslanstvo će sudjelovati u razgovorima, ali neće moći preuzeti nikakve jasne financijske obveze jer Trump treba preuzeti dužnost u siječnju. Hrvatski premijer Andrej Plenković sudjelovat će na početku konferencije tijekom prva dva dana.
COP29 je označen kao "financijski COP" jer nastoji povećati financiranje za potporu zemljama s nižim prihodima u smanjenju emisija stakleničkih plinova.
UN-ovo izvješće navodi da zemlje u razvoju, isključujući Kinu, trebaju ulaganja znatno veća od dva trilijuna dolara godišnje do 2030. ako svijet želi ublažiti globalno zatopljenje.
Veliki račun - bogatima
Tko bi trebao platiti taj račun i ranije je izazivao podjele. Analiza koju su naručili Ujedinjeno Kraljevstvo i Egipat pokazala je da trilijun dolara treba doći od bogatih zemalja, investitora i multilateralnih razvojnih banaka.
Izvješće dodaje da ostatak – oko 1,4 trilijuna dolara godišnje – mora potjecati iz domaćih privatnih i javnih izvora.
Godine 2009. bogatije zemlje obećale su osigurati 100 milijardi dolara godišnje za financiranje klimatskih promjena za zemlje u razvoju do 2020., što su i ostvarile s dvije godine zakašnjenja. Siromašnije nacije svijeta sada pozivaju na novi cilj od najmanje trilijuna dolara godišnje.
Kina - zemlja u razvoju?!
Trenutačni donatori pozivaju nacije poput Kine – najvećeg svjetskog godišnjeg emitera stakleničkih plinova – i UAE, velikog proizvođača fosilnih goriva, koje su još uvijek klasificirane kao zemlje u razvoju, da doprinesu fondu.
Sporazumi o nacionalno određenim doprinosima (NDC) svih zemalja sudionica bit će visoko na dnevnom redu.
NDC je nacionalni klimatski akcijski plan zemlje koji postavlja svoje ciljeve za smanjenje emisija stakleničkih plinova u skladu s ciljevima postavljenim u Pariškom sporazumu. NDC-ovi se moraju ažurirati svakih pet godina, a budući da sljedeći krug treba biti početkom 2025., ovogodišnji samit predstavlja savršenu priliku za finaliziranje ciljeva svake članice.
No, što je napravljeno do sada? Glavni dogovor koji je proizašao s COP28 u Dubaiju, UAE bio je "prijelaz s fosilnih goriva" kao dio globalnog napora. Bila je to važna prekretnica jer je to bio prvi, revolucionarni COP tekst koji je otvoreno pozvao zemlje da se odviknu od fosilnih goriva i označava diplomatsku pobjedu. Do tada je bilo dosta prazne priče, no čini se da opet ulazimo u fazu kada se foislna goriva ne imenuju kao problem.
U ovoj fazi teško je reći je li došlo do značajnog napretka, jer je cilj da emisije povezane s energijom dosegnu neto nultu razinu postavljenu za 2050. Dva su cilja, uključujući utrostručenje globalnog kapaciteta zelene energije i udvostručenje globalnih poboljšanja energetske učinkovitosti postavljeno za 2030., s tim da je drugi cilj definitivno nerealističan, dok bi kod prvoga moglo biti određenog napretka, iako vjerojatno ograničeno.
Greenwashing konferencija?
Odluku da se summit ugosti u zemlji čije se gospodarstvo temelji na fosilnim gorivima kritizirali su klimatski aktivisti, uključujući Gretu Thunberg, koja je događaj nazvala "greenwashing konferencijom". Tome ima temelja, jer kako objasniti zašto središnje obećanje vezano za fosilna goriva na COP28 nije dio dnevnog reda ove godine?
Službeni razlog nije naveden. Međutim, usredotočiti se na fosilna goriva u Bakuu možda je bilo teško jer nafta i plin čine otprilike polovicu azerbajdžanskog gospodarstva i čine 90 posto njegova izvoza.
Grupa za lobiranje također je potajno snimila Elnura Soltanova, zamjenika azerbajdžanskog ministra energetike i glavnog izvršnog direktora COP29, kako nudi pomoć u razgovorima o novim ugovorima o fosilnim gorivima prije summita. Fosilna goriva i dalje subvencijama nadmašuju zelenu energetiku koja se pokazuje izazovna u primjeni uslijed dispečiranja, nedostatnih kapaciteta EE mreža i oscilirajuće potražnje za električnom energijom, barem u EU-u koja je u sve dubljoj gospodarskoj i društvenoj krizi, s dugotrajnim ratom na svom tlu.
