Na konferenciji UN-a o klimatskim promjenama COP29 koja se održava 11. i 22. studenoga u Azerbajdžanu, Europska unija surađivat će s međunarodnim partnerima kako bi se ostvarili ciljevi Pariškog sporazuma o ograničavanju porasta prosječne globalne temperature na razinu što bližu 1,5 °C.
Klimatske promjene i dalje su problem koji ne poznaje granice i sve više šteti životu i egzistenciji širom Europe i svijeta. Na konferenciji COP29 stranke Pariškog sporazuma moraju osigurati što bolju usklađenost globalnih financijskih tokova s Pariškim sporazumom, a time i poticanje ulaganja, donošenjem novog zajedničkog kvantificiranog cilja (NCQG) za financiranje borbe protiv klimatskih promjena. Taj će cilj biti glavni prioritet ovogodišnjih pregovora, priopćeno je iz Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj.
Širi doprinos
EU je trenutačno najveći pružatelj međunarodnih financijskih sredstava za borbu protiv klimatskih promjena: 2023. uložio je 28,6 milijardi eura javnih sredstava u borbu protiv klimatskih promjena te mobilizirao dodatni iznos od 7,2 milijarde eura privatnih sredstava za potporu zemljama u razvoju u smanjenju emisija stakleničkih plinova i prilagodbi posljedicama klimatskih promjena.
Iako bi razvijene zemlje trebale i dalje predvoditi napore u mobilizaciji financijskih sredstava za borbu protiv klimatskih promjena, za ostvarenje ambicija potreban je širi doprinos, kao i mobilizacija financijskih sredstava iz privatnog sektora, novih i inovativnih izvora te rad na stvaranju povoljnih uvjeta na globalnoj i domaćoj razini.
NCQG bi trebao pridonijeti usklađivanju financijskih tokova s Pariškim sporazumom i promijeniti prirodu multilateralnog diskursa o financiranju borbe protiv klimatskih promjena. Trebao bi uzeti u obzir potrebu za razmjernim globalnim naporima za mobilizaciju financijskih sredstava iz različitih javnih i privatnih, domaćih i međunarodnih izvora.
Ambiciozna očekivanja
Još jedan važan element ovogodišnjih pregovora bit će ponovno potvrđivanje globalnih energetskih ciljeva dogovorenih prošle godine u Dubaiju za napuštanje fosilnih goriva, utrostručenje ulaganja u energiju iz obnovljivih izvora i udvostručenje mjera energetske učinkovitosti do kraja ovog desetljeća.
Pregovarači EU-a radit će na utvrđivanju ambicioznih očekivanja za nacionalno utvrđene doprinose koje će sljedeće godine dostaviti sve stranke. EU je započeo s pripremama za svoj novi nacionalno utvrđeni doprinos objavom Komunikacije Komisije o europskom klimatskom cilju za 2040. početkom ove godine.
Europska komisija namjerava predstaviti zakonodavni prijedlog kojim bi se cilj smanjenja emisija za 90 posto do 2040. uvrstio u Europski zakon o klimi. Taj će cilj naknadno poslužiti kao temelj za novi nacionalno utvrđeni doprinos EU-a.
Napuštanje fosilnih goriva
Pregovarački tim EU-a također će raditi na zaključenju pregovora o međunarodnim tržištima ugljika u skladu s člankom 6. Pariškog sporazuma. S obzirom na sve veću globalnu potražnju za rigoroznim sustavom kompenzacije ugljika te za financiranje projekata ublažavanja i prilagodbe, moramo uspostaviti zajedničke standarde. Oni bi se trebali temeljiti na visokom integritetu, dodatnosti, trajnosti i odgovornosti.
Povjerenik za klimatsku politiku Wopke Hoekstra ponovno predvodi pregovarački tim EU-a na konferenciji COP29 i blisko surađuje s predsjedništvom Vijeća i članicama kako bi se ispunio pregovarački mandat donesen prošlog mjeseca.
Povjerenica za energetiku Kadri Simson prisustvovat će konferenciji 14. i 15. studenoga, s naglaskom na provedbi obveze napuštanja fosilnih goriva, našem radu na smanjenju emisija metana i razvoju čistih tehnologija.
Povjerenica za inovacije, istraživanje, kulturu, obrazovanje i mlade Iliana Ivanova također će 12. studenoga biti u Bakuu kako bi prisustvovala događanju na visokoj razini na temu 'Budućnost konkurentnosti s nultom neto stopom emisija'.
Emisije stakleničkih plinova
U skladu s Pariškim sporazumom iz 2015. godine, 194 zemlje dogovorile su se da će do kraja stoljeća zadržati prosječnu promjenu globalne temperature znatno ispod 2 °C i što bliže razini od 1,5 °C. Kako bi se to postiglo, dogovorile su se da će dostaviti nacionalno utvrđene doprinose koji predstavljaju njihove pojedinačne ciljeve smanjenja emisija. Europska unija čvrsto se zalaže za Pariški sporazum i globalni je predvodnik u djelovanju u području klime jer je od 1990. već smanjila svoje emisije stakleničkih plinova za 37 posto, a gospodarstvo je raslo za gotovo 70 posto.
Europskim zelenim planom predstavljenim u prosincu 2019. EU se obvezao na postizanje klimatske neutralnosti do 2050. Taj je cilj postao pravno obvezujuć u srpnju 2021. donošenjem i stupanjem na snagu Europskog zakona o klimi. U njemu se utvrđuje i prijelazni cilj smanjenja neto emisija stakleničkih plinova do 2030. za najmanje 55 posto u odnosu na emisije iz 1990.
Taj je cilj za 2030. priopćen UNFCCC-u u prosincu 2020. kao nacionalno utvrđeni doprinos EU-a u okviru Pariškog sporazuma. EU je 2021. predstavio paket zakonodavnih prijedloga kako bi svoje politike u području klime, energetike, korištenja zemljišta, prometa i oporezivanja prilagodio smanjenju neto emisija stakleničkih plinova za najmanje 55 posto do konca ovog desetljeća.
