Uvođenje strogih propisa kojima se ograničava primjena fluoriranih stakleničkih plinova u zemljama Europske unije kao što je poznata 'F-Gas Regulativa' (tj. Uredba (EU) 2024/573 o fluoriranim stakleničkim plinovima) ipak ima smisla. Naime, njihove emisije u 2023. godini u zemljama EU-a bile su značajno manje od vrijednosti koja je propisana 'F-Gas Regulativom'. To stoji u izvješću pod nazivom 'Fluorirani staklenički plinovi 2024. godine' koje je nedavno objavila Europska agencija za okoliš (EEA).
Spomenuto izvješće na 89 stranica vrlo podrobno prikazuje stanje u vezi s količinama radnih tvari u rashladnoj i klimatizacijskoj tehnici (i drugih fluoriranih stakleničkih plinova) na europskom tržištu u razdoblju 2007. - 2023. Pri tome jasno stoji kako je 2023. godine količina hidrofluorougljika (HFC) koja je te godine stavljena na zajedničko tržište zemalja EU-a bila za 5% manja od najveće količine koja je dopuštena 'F-Gas Regulativom'. Istodobno je ukupna količina fluoriranih stakleničkih plinova koja je uvezena u zemlje EU-a te godine bila za oko 10% manja u odnosu na 2022.
Osim smanjenja primjene HFC-ova, čime je ujedno smanjena njihova emisija, u EU-u su smanjene i količine i emisije sumporovog heksafluorida (SF6). Radi se o tvari čija vrijednost potencijala globalnog zagrijavanja (GWP) iznosi čak 22 800 i koji se ponajviše koristi u elektrotehnici, npr. u transformatorima. Ipak, njegov udio u ukupnim količinama fluoriranih stakleničkih plinova izosi tek 20%, dok najveći dio (70%) čine upravo HFC-ovi koji se koriste kao radne tvari u rashladnim i klimatizacijskim uređajima i sustavima i dizalicama topline, a ostatak od 10% otpada na eter, dušikov trifluorid (NF3) i sl.
No, ako se pogleda i dulje razdoblje, očito je da se emisije fluoriranih stakleničkih plinova smanjuju. Naime, one su u razdoblju 2015. - 2023., iskazane u ekvivalentnim emisijama CO2 (CO2eq), smanjene za čak 45%, izvijestio je njemački stručni portal 'CCI.Dialog'.
