Od Petermannova glečera na Grenlandu ovih se dana odlomila golema santa leda površine oko 120 četvornih kilometara, što je gotovo jednako polovici površine otoka Korčule, prenosi tportal. Ovaj je proces prirodna pojava u kojoj glečeri klize prema moru, lome se i otapaju u vodama oceana. Na istom se mjestu 2010. odlomila dva puta veća santa površine oko 250 četvornih kilometara. Znanstvenici su posljednjih godina više puta upozoravali da se ledeni pokrov Grenlanda zbog porasta temperatura sve brže topi. 'Ovo nije kolaps, no svakako je značajan događaj', rekao je Eric Rignot iz NASA-e koja je odvajanje sante zabilježila iz svemira.  'To je dramatično i uznemirujuće. Imamo podatke od posljednjih 150 godina, no nikada prije nismo vidjeli takve promjene"m rekao je Andreas Muenchow sa Sveučilišta u Delawareu. Stručnjaci ne očekuju da će odlamanje sante podići razine mora jer se već ranije nalazila u vodi. Međutim, ona bi mogla stići do voda Newfoundlanda u Kanadi i uzrokovati probleme u plovidbi i navigaciji. Znanstvenici smatraju da je odvajanje santi teško izravno povezati s globalnim zagrijavanjem jer stabilnost ledenih ploča ovisi o mnogo čimbenika. Međutim, ističu da su se rubovi Petermannova glečera povukli više no ikada u posljednjih 150 godina. Osim toga mjerenja su pokazala da su prosječne temperature na Grenlandu u posljednja dva desetljeća nedvojbeno brže rasle od globalnih. Uz sve to na jugu Grenlanda potvrđeno je masivno otapanje koje raste iz godine u godinu. Znanstvenici procjenjuju da bi se cijeli led Grenlanda zapremine oko 2.850.000 četvornih kilometara mogao otopiti u narednih 2.000 godina. Ako se to dogodi, razine mora, samo od toga, povisit će se za 7,2 metra. Mada se sjeverni arktički pojas zagrijava brže od južnog i Antarktika pokazuje znake ubrzanog otapanja. Satelitske snimke otkrivaju da je na antarktičkom glečeru Pine Island nastala pukotina duga 30 km što će jednoga dana rezultirati katastrofičnim odvajanjem uistinu goleme sante površine oko 800 četvornih km.