Litvanska znanstvenica Janina BAKŠIENE s Instituta za ekologiju Sveučilišta u Vilniusu, upozorila je u litavskoj skupštini na mogućnost da dva velika infrastrukturna projekta čija se izgradnja planira u Baltičkom moru prepriječe jedan drugome trasu i tako povećaju ekološke i gospodarske rizike. Naime, trasa rusko-njemačkog plinovoda Nord Stream pruža se smjerom sjever - jug, a trasa švedskog energetskog voda Swedlink koji će povezati Švedsku s Latvijom i Litvom te spojiti nordijski s baltičkim elektroenergetskim sustavom ide smjerom istok - zapad. Budući da se energetski kabel i cijevi plinovoda polažu na dno mora, izvjesno je da bi jedan mogao zasmetati drugom. Stoga se predlaže da se prvo sagradi Swedlink, a potom Nord Stream jer bi se time smanjili rizici. Europska unija je alocirala 175 mil. eura za izgradnju Swedlinka (1000 MW), što bi trebalo započeti 2010, a završiti 2016. godine. Prva cijev plinovoda Nord Stream, projekta vrijednog 7,4 mlrd. eura koji će izravno spojiti Rusiju i Njemačku, trebala bi biti dovršena 2011. godine, a druga cijev godinu dana poslije, no baltičke zemlje i Poljska se protive tom projektu jer zaobilazi njihove teritorije, javlja američki naftni portal Rigzone.