Međunarodno istraživanje, na više od 150 grebena iz četiri zemlje u regiji Azija-Pacifik između 2011. - 2014. godine, pokazalo je da u trećini koraljnih grebena ima više od 11,1 milijarda komada plastike. Znanstvenici procjenjuju da će do 2025. godine biti više od 15,7 mlrd. komada plastike. Grebeni blizu Indonezije imali su najviše plastike, dok su australski grebeni pokazivali najmanju koncentraciju. Tajland i Mjanmar su bili u sredini. Od 4,8 do 12,7 mil. t plastike koja godišnje završi u oceanima, procjenjuje se da je tri četvrtine došlo s kopna, ističu znanstvenici. Više od 275 milijuna ljudi na svijetu ovisi o koraljnim grebenima kao izvor hrane i turističkog prihoda, a također su važni kao stanište riba i za ribarstvo. Naime, plastika dvadesetak puta povećava rizik pojave bolesti na koraljnim grebenima, a najviše se nalaze plastične vreće, boce i vreće riže. Vjeruje se da je plastika uzrok bolesti koje napadaju morske beskralježnjake koji omogućavaju bujanje koraljnih grebena. Znanstvenici su pregledali 125.000 koralja diljem i otkrili da 89% onih koji su onečišćeni plastikom su i oboljeli, dok je samo 4% koralja bez onečišćenja bilo oboljelo. Isto tako, postoji osam puta veća vjerojatnost da se oko koralja s mnogo grana omota plastika, objašnjavaju znanstvenici. Ranija istraživanja otkrila su da plastični otpad može predstavljati stres za koralje sprječavanjem prodiranja svjetla i kisika pa se patogeni organizmi mogu zadržati, objavio je The Guardian.