Hrvatskoj će za potpuno usklađivanje s europskom pravnom stečevinom u poglavlju Okoliš trebati velika financijska sredstva koja se procjenjuju na 10-11 milijardi eura, piše 'Poslovni dnevnik'. Prošloga tjedna Hrvatska je od predsjedništva EU-a dobila mjerilo koje će morati ispuniti da bi otvorila pregovore o tom poglavlju. Ta će se sredstava, pojasnili su iz hrvatskog pregovaračkog izaslanstva, trebati namiriti iz više izvora - iz proračunskih i izvanproračunskih sredstava te iz fondova Europsk eunije. Iz programa IPA Hrvatskoj će kroz sljedeće tri godine biti na raspolaganju 27 milijuna eura za zaštitu okoliša od čega će najveći dio ići za centar za gospodarenje otpadom te za sustav za pročišćavanje otpadnih voda, prenosi 'Poslovni dnevnik'. Nakon ulaska u EU, Zagrebu će iz fondova EU biti na raspolaganju veća sredstva, ali će se Hrvatska morati dobro pripremiti kako bi bila sposobna apsorbirati novac. Postoje primjeri zemalja koje su 2004. godine ušle u EU i tijekom prve dvije godine nisu uspjele izvući ni centa od Bruxellesa jer se nisu dovoljno pripremile. Ukupna je ocjena u izvješću za poglavlje Okoliš, kažu u pregovaračkom izaslanstvu, da je Hrvatska u velikom dijelu usklađena, a mjerilo koje je Hrvatskoj postavljeno je da nastavi razvijati administrativne kapacitete na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini te da predstavi financijski plan koji će pokazati na koji način, u kojem vremenu i kojim sredstvima Hrvatska ima namjeru provesti zacrtano. Što se tiče izvora financiranja, upravo za jačanje administrativnih kapaciteta, odnosno za zapošljavanje novih ljudi, jačanje inspekcijske službe, školovanje te otvaranje ureda za zaštitu okoliša na razini gradova ili županija trebat će izdvojiti novac iz proračuna. Dio novca izdvojit će i privatni sektor, dio će se ulaganja i kompenzirati, a određeni sustavi moraju biti i samoodrživi.. Što se tiče pojedinačnih dijelova poglavlja Okoliš, za kakvoću zraka, gospodarenje otpadom, zaštitu prirode i GMO, Hrvatska je dobila dobre ocjene o usklađenosti, dok se, primjerice, na području kakvoće voda govori o "određenoj usklađenosti", a na području industrijskog onečišćenja traži "dodatni napor".