Spalionice otpada u Zagrebu neće biti, odlučio je gradonačelnik. Iako su prije dvije godine gradonačelnik Milan Bandić i tadašnji profesor Fakulteta strojarstva i brodogradnje Slaven Dobrović upravo oko neisplativosti spalionice lomili koplja, čini se da se gradonačelnik konačno ipak složio sa sadašnjim ministrom zaštite okoliša i prirode. S prethodnom Vladom nikad nismo imali takav odnos kakav imamo s ovom. Štoviše, s prijašnjom se nismo čak ni sastali oko teme gospodarenja otpadom – pun pohvala bio je jučer Bandić za tim iz Ministarstva zaštite okoliša, a i za samog Dobrovića kojemu je, podsjetimo, na sjednici Skupštine u kolovozu 2014. godine, kad je ovaj zagovarao odustajanje od gradnje spalionice, govorio kako je “promašio struku”. Sad je spalionica ipak, zaključio je gradonačelnik, “passé”. – To se gradilo prije 30 godina, tada je bilo in, a ja ne želim raditi nešto što je bilo in prije 30 godina, želim biti moderan – rekao je Bandić te dodao kako će otpada “za kuriti”, prema planu koji se sad razvija, ostati samo 15 posto, a to se “kuriti ne isplati” jer će se time razvijati opet dodatni otpad. Centri za ponovnu upotrebu, a i kućno kompostiranje, objasnio je ministar Dobrović, dva su ključna načina na koji se u budućnosti planira zbrinjavati smeće, a na tim temeljima radi se i Akcijski plan gospodarenja otpadom koji bi trebao biti dovršen do 15. lipnja. Dotad, svakog će se tjedna jednom sastajati radna skupina u kojoj će zajedno sjediti stručnjaci iz Grada i Ministarstva. – Prvi sastanak je bio, ali cilj skupine nije samo definirati dokument, već konkretne mjere po kojima će se otpad u Zagrebu smanjiti 50 posto do 2020. godine – rekao je gradonačelnik Bandić te dodao kako će se Zagrepčanima koji se odluče na odvojeno odlaganje otpada računi za smeće smanjivati svakih šest mjeseci. ći ćemo na poticanje kućnog kompostiranja. Biorazgradivog otpada u kućanstvima ima mnogo i on se odlaže u miješani otpad, a ako obitelji od njega budu pravile kompost, Čistoća će ga manje morati odvoziti pa će biti i manji računi – rekao je Dobrović te dodao kako će se poticati i na odvajanje plastike, papira, ali i ostalog otpada koji se kasnije ponovno može upotrijebiti kao sirovina. A plan postoji i za mulj, odnosno ostatak od otpadnih voda nakon što se one pročiste. On je najvredniji kao nutritivni materijal i koristi se u poljoprivredne svrhe, čak i za prehranu stoke. Naš je plan, međutim, da ga iskoristimo u šumarstvu, kao biomasu za uljanice, papirnu industriju – objasnio je Dobrović, dok su stručnjaci koji rade na Akcijskom planu istaknuli kako će se mnogo ulagati i u edukaciju građana, piše Večernjak.