Ekološko društvo Pan - Karlovac i Zelena akcija održali su tiskovnu konferenciju povodom osnivanja radne skupine za saniranje štete nastale izgradnjom HE Lešće na rijeci Dobri. Denis Frančišković iz udruge Eko PAN, osvrnuo se je na postojeće stanje nastalo izgradnjom HE Lešće te je istaknuo da otkako je HE puštena u probni rad, nastali su problemi. "Javljaju nam se ljudi koji se boje da će se netko utopiti u vodnom valu kad HE pusti vodu, a podsjetimo se da je akumulacija, zbog loših oznaka, već odnijela dva života. Utjecaj niže prosječne temperature Dobre vidljiv je već i na rijeci Kupi što su nam potvrdili i ribiči, znajući koliko promjena temperature može pogubno utjecati na pojedine riblje vrste.”, rekao je Frančišković. Podsjetimo, na sastanku novoosnovane radne skupine za smanjenje štete, održanom prošli tjedan, zaključeno je da je došlo do erozije tla i uništavanja prometnica, ugrožavanja mostova, poplavljivanja okolnog zemljišta, vodnog vala koji je poguban po mrijest riba nizvodno, kao i po kupače i ribolovce, a možda postoje i druge opasnosti. Na sastanku je zaključeno i da je Studija utjecaja na okoliš bila loša, te stara, pa se je postavilo i pitanje tko je i kad odobrio ovakvu studiju. Smatramo apsolutno neprihvatljivim da predstavnici javnih institucija i poduzeća isključivo odgovornih za loše planiranje i realizaciju ovoga projekta, kao i za sve vidljive posljedice, nude rješenja koja mogu prouzročiti daljnju nesagledivu štetu. Kako se navodi u priopćenju, Zelena akcija smatra da se rješavanje ovoga problema treba prepustiti struci i znanstvenicima što podrazumjeva i potpuno poštivanje pozitivnih propisa RH i EU uz sudjelovanje javnosti. Name, kako se pojašnjava u priopćenju, Studija utjecaja na okoliš za izgradnju HE Lešće je napravljena još daleke 1986. godine i naravno da nije zadovoljila suvremene standarde zaštite okoliša i prirode, na što su udruge građana za zaštitu okoliša i upozoravale prije izgradnje hidroelektrane. "Već tada smo rekli da prije izrade projekata za te hidroelektrane nisu provedena nikakva detaljna biološka, biospeleološka i ekološka istraživanja i ne zna se kakav će biti stvaran utjecaj brane i jezera na prirodu i okoliš, što predstavlja veliki nedostatak u planiranju hidroelektrane. Cijela Dobra dio je preliminarne nacionalne ekološke mreže, koja će biti predložena za zaštitu na razini Europske zajednice kroz europsku mrežu zaštićenih područja poznatu pod imenom Natura 2000", navodi se u priopćenju Zelene akcije. Dodaju da Studija isplativosti i izvedivosti projekta nije napravljena, i pitanje je hoće li brana na kraju donijeti više koristi nego štete, čak i kad se uzmu ekonomski parametri kao glavni kriterij. HE bi trebala proizvoditi manje od 1 % proizvedene struje u RH, a nepovratno će se uništiti prirodni dragulj jedinstven u svijetu. Jednostavnim izračunom, kada bi se 65 milijuna eura predviđenih za gradnju HE Lešće uložilo u toplinsku izolaciju vanjskih zidova kuća, godišnje bismo uštedjeli najmanje 170 GW h energije za grijanje.” U međuvremenu je cijena izgradnje HE Lešće porasla sa 65 milijuna eura na 97 milijuna eura, bez troškova naknadno nastale štete, dodaju u Zelenoj akciji. “Žalosno je da se danas, 5-6 godina nakon što smo upozorili na ekološke štete, dolazi do zaključka da utjecaj na okoliš nije bio adekvatno procijenjen. HEP, na žalost, i dalje ima politiku korištenja loših i starih studija utjecaja na okoliš prilikom gradnje hidroelektrana. Tako je u tijeku projekt izgradnje HE Ombla u Dubrovniku, koji košta 152 milijuna eura te se opet temelji na staroj i lošoj studiji. Za taj je projekt HEP dobio i kredit od Europske banke za obnovu i razvoj, usprkos protivljenju niza međunarodnih organizacija za zaštitu okoliša i prirode. Krajnje je vrijeme da se studije utjecaja na okoliš koje nisu napravljene prema važećim standardima i zakonima, a svakako one starije nekoliko godina ponište, jer ćemo i dalje imati ovakve štetne posljedice na prirodu, okoliš i lokalno stanovništvo. Tražimo potpuno poštivanje Zakona o zaštiti okoliša iz 2007. godine koji ne dozvoljava gradnju na temelju studija starijih od 3. godine.”, izjavila je Jagoda Munić iz Zelene akcije. "Također, tražimo da nadležna tijela(DORH/USKOK) ispitaju postoje li elementi kaznene odgovornosti u postupku planiranja i realizacije HE Lešće, čime su osim nanesenih, nesagledivih štetnih posljedica za prirodu i okoliš, počinili i bitnu financijsku štetu RH I njenim građanima. Što se tiče sanacija šteta na rijeci Dobri, možda bi najjeftinije i najbolje bilo vratiti rijeku u prvobitno stanje i maknuti izgrađenu branu", zaključuje se u priopćenju.