Hidroakumulacije Hrvatske elektroprivrede trenutno su na 30% nižoj razini od planirane za ovaj dio godine, a ukupna proizvodnja električne energije 16% ispod je planirane. Istodobno, ukupna potrošnja struje ove se godine smanjila za 1,5%, dok je trenutna potrošnja 20% manja od zimskog maksimuma. Trenutnu situaciju s opskrbom električnom energijom okarakterizirali su kao stabilnu, tako da nema straha od nestašice električne energije. Sudeći prema dosadašnjim mjerenjima ova bi se godina mogla pokazati povijesno najsušijom za HEP. U ekstremnim okolnostima velik je izazov amortizirati negativne utjecaje, konstatiraju u toj tvrtci koja 51% instaliranih kapaciteta ima upravo u hidroelektranama. U HEP-u kažu da su hidrološke prilike zbog proteklih nekoliko kišnih dana nešto bolje nego prije, a postoje izgledi da će se kišoviti period nastaviti i idući tjedan, što će malo poboljšati stanje u akumulacijama. HE Peruća trenutno ne radi kako bi se malo napunila akumulacija, a bilježi se i poboljšan dotok na HE Gojak, HE Senj, HE Lešće i HE Velebit. U Dalmaciji ima dovoljno hidroloških rezervi za naredno razdoblje, poručuju iz HEP-a. Ta će tvrtka ove godine iz uvoza pokriti između 25 do 30% potreba za električnom energijom, doznajemo u HEP-u u kojem demantiraju podatke koji su se svojedobno pojavili u javnosti da HEP čak 40% energije uvozi. Takvi ekstremi, kažu, događaju se eventualno samo u slučaju većih ispada iz mreže usljed kvarova u elektranama i slično i nisu pravilo već iznimka iz koje se stvara iskrivljena slika o HEP-u. Manjak proizvodnje nadomješta se angažmanom pričuvnih termoelektrana i strujom iz uvoza s obzirom da je elektroenergetski sustav dobro povezan sa susjednim zemljama. HEP struju uvozi sa zapada, iz Slovenije i Mađarske jer trenutno cijela regija pati zbog manjka električne energije, pa i tradicionalni izvoznici. Uz godišnje, kvartalne, mjesečne i tjedne ugovore, struja se u HEP-u nabavlja i na spot tržištu. Na burzi električne energije u Lepzigu cijena u trećem kvartalu dosezala je prosječno 49,17 eura za MWh. Na pitanje koliko uvoz financijski opterećuje HEP u toj tvrtki odgovaraju da će se troškovi uvoza amortizirati na godišnjoj razini. Rezultat tvrtke koje je polugodište završila s neto dobiti od 544 milijuna kuna na kraju godine će sigurno biti pozitivan. Dok je prošla godine oborila hidrološki rekord pa se iz hidroelektrana pokrilo rekordnih 46% potreba za strujom, ovu godinu karakterizira ekstremna suša u cijeloj Jugoistočnoj Europi, s čime muku muče mnoge susjedne zemlje kao što su BiH, Srbija, Crna Gora, Kosovo i Rumunjska. HEP-ove hidroelektrane mogu pokriti između 22 i 46% nacionalnih potreba za električnom energijom, no prosječno u potrošnji sudjeluju s 32%.