Sudeći prema odgovorima komunalnih tvrtki Novom listu, građani i gospodarstvo samo u četiri najveća hrvatska grada – Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku – za vodu, plin i odvoz otpada duguju najmanje milijardu kuna, dok za struju, kažu u HEP-u, potrošači u cijeloj Hrvatskoj duguju još 1,71 milijarda. Kad su lokalna komunalna poduzeća u pitanju, njihova su nenaplaćena potraživanja zasigurno i veća, budući da, niti dva i pol tjedna od upita, iznos svojih potraživanja nisu željeli otkriti u osječkom Unikomu, zaduženom za tamošnji komunalni otpad, splitskom Vodovodu te u riječkom Energu, kad su u pitanju potraživanja za isporučenu toplinsku energiju. Sva ostala komunalna poduzeća u četiri grada, koja građanima i gospodarstvu isporučuju vodu, plin, grijanje te zbrinjavaju komunalni otpad, otkrila su iznose svojih potraživanja, jednako kao i HEP, na nacionalnoj razini. HEP-u kućanstva duguju ukupno 288 milijuna kuna, gospodarstvo 1,43 milijarde – 1,71 milijardi ukupno. U odnosu na isto razdoblje lani, dug HEP-u se do kraja ovoga rujna povećao za 122 milijuna kuna, i to zbog gospodarstva, koje je svoj dug povećalo za 157 milijuna kuna, dok kućanstva duguju čak 35,8 milijuna kuna manje nego lani. To potvrđuje i slučaj Zagreba, u kojem građani HEP-u za struju duguju 39 milijuna kuna, odnosno 9 milijuna manje nego što su dugovali do kraja rujna prošle godine. Zato je dug zagrebačkog gospodarstva za struju 70 milijuna kuna veći nego lani, i sada iznosi 144 milijuna kuna. Zagrebačkom holdingu, koji im isporučuje vodu, plin i zbrinjava otpad, zagrebačka kućanstva duguju pak 449 milijuna kuna, pravne osobe još 527 milijuna. Iz riječkog Energa ne odgovaraju kolika su njihova potraživanja, napominjući samo kako, unatoč nepovoljnoj situaciji općenito, naplata njihovih potraživanja kod građana iznosi 90 posto. Rok dospijeća plaćanja za građane pomaknuli su, kažu, s dosadašnjih 60, na 80 dana, dok gospodarstvo i dalje plaćati mora u roku dva mjeseca. U ovoj godini, napominju u Energu, nisu pokrenuli niti jednu ovrhu.