Europski parlament je na plenarnoj sjednici dao zeleno svjetlo za strategiju Od polja do stola, za koju je u ime eurosocijalista zadužena hrvatska eurozastupnica Biljana Borzan. Radi se o paketu od 27 zakonskih prijedloga i politika koje će u sljedećih desetak godina mijenjati načine na koji se u Europi proizvodi, prerađuje, kupuje i konzumira hrana.
"Odrađen je veliki posao, usprkos snažnom lobiranju protiv, strategija je izglasana. Sustav trenutno funkcionira na kredit, trošeći puno više vode, zemlje, šuma, zdravlja i bioraznolikosti no što bi smio. Ako nešto ne promijenimo, lihvarske kamate na te kredite će plaćati naša djeca i unuci. Sve ekstremnije vremenske nepogode, suše i poplave uzimaju danak, a životinjske vrste nestaju velikom brzinom. Nužne su promjene, tako da reformama profitiraju svi – proizvođači ekonomski, priroda ekološki, a potrošači zdravljem, kvalitetom i dostupnošću", kazala je Borzan.
Hrana bez kemije
Strategija predviđa do 2030. za 50 posto smanjiti upotrebu pesticida i antibiotika u poljoprivredi, a za 25 posto povećati površine pod ekološkim uzgojem u Europskoj uniji.
U istraživanju javnog mijenja Eurobarometar, dvije trećine hrvatskih ispitanika je izjavilo kako im je sigurnost hrane glavni čimbenik pri kupnji, a najviše ih brinu pojave stočnih bolesti, bakterija te prisustva tragova antibiotika, hormona i pesticida u hrani.
"Snažno podržavam planirano smanjenje upotrebe pesticida i antibiotika. Hrana bez kemije je proizvod s dodanom vrijednošću, koji Hrvatskoj omogućuje tržišnu utakmicu, da izvozi traženu robu i kvalitetnim delicijama nahrani svoje građane i goste. Neodgovornom upotrebom antibiotika ljudi su ubrzali razvoj sojeva superbakterija. Pretjerana upotreba pesticida je dovela do izumiranja kukaca oprašivača, neplodnosti zemlje i pojave mnogih bolesti kod ljudi. Prisutnost tragova pesticida u vodi i ljudskom organizmu nikog ne ostavljaju ravnodušnim", upozorila je hrvatska europarlamentarka.
Lov u mutnom
Velike promjene očekuju proizvođače, trgovce i kupce kada je u pitanju označavanje hrane. Strategija predviđa izmjene europskih propisa po pitanju označavanja porijekla, sadržaja, hranjivosti, metoda proizvodnje, oglašavanja i rokova trajanja prehrambenih proizvoda.
Prema istraživanjima, 65 posto hrvatskih kupaca najčešće kupuje u velikim supermarketima, 76 posto ih obraća pozornost na oznake i deklaracije, a 44 posto njih redovito izdvaja više za kvalitetan proizvod.
"Građani u 2021. žele znati više o hrani koju kupuju i napredak digitalnih tehnologija i sljedivosti to omogućuje. Ostvarila sam cilj da Parlament podrži uvođenje obveznih oznaka hranjivosti, kako bi se kupcima olakšao izbor zdravije hrane. Prošlo je i detaljnije označavanje porijekla mlijeka i mesnih proizvoda, a na moje inzistiranje mijenjat će se i sustav označavanja porijekla meda, kako bi se zaštitili domaći proizvođači i onemogućio lov u mutnom", kazala je.
"Ovo je prilika za hrvatske poljoprivrednike, ali je potrebno voditi ustrajnu borbu za zaštitu domaćeg tržišta, investicije u modernizaciju i nove tehnologije te motiviranje mladih da se nastave baviti poljoprivredom i ostanu živjeti u ruralnim sredinama", zaključila je.
