Zeleni vodik: mit ili hit?!

Autor: N. D. Objavljeno: 08.10.2024. 🕜 08:00 Lokacija: Zagreb
  • FER, znanstveni kolegij o vodiku, 2024.
    Izvor: FER

Svijet teško dolazi do zelenog vodika a znanost o svojstvima materijala došla je do zida

Tranzicija prema čistoj i obnovljivoj budućnosti s fokusom na vodik kao ključni element dekarbonizacije energetike bila je glavna tema znanstvenog kolegija "Energetska tranzicija: sadašnjost i budućnost vodika", održanog u ponedjeljak na Fakultetu elektrotehnike i računarstva (FER). Cilj skupa bio je približiti ulogu vodika široj javnosti, odgovoriti na ključna pitanja o njegovoj budućnosti, ojačati suradnju među vodećim hrvatskim istraživačkim institucijama i ujedno odgovoriti na pitanje: je li vodik mit ili hit?

Odgovor na to pitanje bio bi vjerojatno negdje između, jer jasno je vidljivo da u sektoru postoji dosta znanstvenog napora i financija, a imperativ za zeleni vodik je višak kapaciteta proizvodnje zelene energije iz OIE. Na skupu se moglo čuti da su kineski elektrolizatori dva do tri puta jeftiniji od onih koji se grade u Europskoj uniji te da znanstvenici imaju povjerenja u Kinu da će pronaći način učiniti elektrolizu jeftinijom. S druge strane Petrokemija je svoju isplativost uvođenja vodika ocijenila na čak 25 godina, što poražava. 

 
Problem sa skladištenjem vodika

 

Znanstvena dostignuća u kemiji materijala, primjerice, još nisu pronašla materijal s optimalnim termodinamičkim svojstvima koji bi podržao isplativu pohranu vodika. Nikola Biliškov s Instituta Ruđer Bošković rekao je da je situacija dosta žalosna u smislu da je svijet 2012. bio na 4% zelenog vodika a na istom postotku je i danas iako je primjetan ogroman rast broja znanstvenih publikacija. Postojeći materijali imaju ozbiljnih nedostataka za skladištenje vodika pa čak se ni njihovim kemijskim modificiranjem nije daleko odmaklo. Znanost razmišlja i da se vodik skladišti u metalima.

Primjerice, paladij se apsorpcijom vodika mrvi u prah i u njega se vodik može pohraniti i iz njega izvući, lantamidi su teški i vrlo skupi pa, kako je frustrirano sumirao Biliškov: „fundamentalna termodinamička svojstva ne dopuštaju da se dođe do onoga što društvo treba da učinkoviti skladišti vodik“. Naveo je da je nemoralno iskorištavati jeftinu radnu snagu u Africi za proizvodnju zelenog vodika za Europu, a sav sivi vodik je po njemu greenwashing, jer se njegovom proizvodnjom stvara više emisija nego izgaranjem fosilnih goriva.

Izvor: Yara international
 
FKIT ima zanimljiv demo projekt

 

Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologiaj u Zagrebu radi na razvoju tzv. AEM tehnologije anionsko-membranske elektrolize, za što upravo grade malo testno postrojenje u svom labosu. Poanta tog razvoja je zamjena elektroda od plemenitih materijala onima jeftinijima, a izazov ostaje stabilnost membrana i katalizatora, vođenje procesa i njegova učinkovitost.

Ankica Kovač s FSB-a pohvalila je vlast da je Hrvatska među rijetkim zemljama koja već ima strategiju za vodik i njezin provedbeni dokument. Za nju vodikova energetika nije hype, nego itekako živahan sektor u kojem i u Hrvatskoj ima puno događanja. Prvi projekt već je odobren, radi se o elektrolizatoru od 10 MW u Rafineriji nafte Rijeka, a tu su i Dolina vodika Sjeverni Jadran iz koje bi trebalo do 2027. poteći 5.000 tona zelenog vodika te testno postrojenje DOK-ING-a u Križevcima.

Izvor: Antonia Hohnjec

 

Zagreb namjerava nabavljati autobuse na baterije i jednoga dana i na vodik. Jedina punionica kojom se Hrvatska upisala na europsku kartu je ona pored FSB-a koja služi za punjenje jedinog hrvatskog bicikla na vodik. No, i s tim smo učinili bitno više nego mnogi. Treba znati da svijet ima tek nešto više od 1.200 punionica za vodik a u svijetu je gotovo 90.000 vozila. Kilogram vodika na punionicama košta 10 eura, tako da se s Toyotom Mirai može voziti cca 600 km za 50 eura. „Europa sada raspolaže s 5,2 GW kapaciteta elektrolize i to će se povećavati u narednim mjesecima i godinama“, kaže Kovač.

Hrvoje Pandžić s FER-a istaknuo je kompeticiju baterija i elektrolizatora kad je riječ o primjeni za uravnoteženje elektroenergetskog sektora pohranom energije, a tu baterije ipak odnose pobjedu. U zgradarstvu pak dizalice topline nadmašuju elektrolizu no vodik se kao gorivo u teškom teretnom prometu i željeznicama vidi kao dobra opcija. Gradnja elektrolizatora za uravnoteženje EE sustava u Hrvatskoj se ne potiče, a Nizozemska je najdalje napredovala kad je riječ o potencijalu utiskivanja u plinsku mrežu.

TAGOVI