Za početak, pojasnite nam ukratko Program energetske obnove obiteljskih kuća?

Njegov je cilj vrlo plemenit i za naše prilike ambiciozan: energetski obnoviti obiteljske kuće kako bi im se povećala energetska učinkovitost, snizili mjesečni troškovi za energiju i vodu za 30 - 60% te ukupno poboljšala kvaliteta života. Dakle, riječ je o programu koji doprinosi čišćem okolišu i ublažavanju klimatskih promjena te time donosi direktnu i mjerljivu koristi građanima, gospodarstvu i društvu u cjelini.

Koja je u tome uloga energetskih certifikatora?

Izmjenama i dopunama Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima iz ove godine za radove na energetskoj obnovi obiteljskih kuća više nije potrebna izrada glavnog projekta, već je uz prijavu potrebno dostaviti samo potvrdu o provedenom prvom energetskom pregledu. Time su u program uključeni energetski certifikatori.
Naime, energetski razred zgrade indikator je njezinih energetskih svojstava. Tako se za postojeću legalnu kuću u kojoj korisnik ima prebivalište upućuje zahtjev za inicijalni pregled kuće energetskom certifikatoru s popisa na internetskim stranicama FZOEU-a. Ti su certifikatori pristali su na uvjete sudjelovanja u Programu i njihove troškove u potpunosti snosi FZOEU. Naknada certifikatoru ovisi o građevinskoj bruto površini pa za kuće do 200 m2 iznosi 2000 kuna, za kuće s 200 - 400 m2 iznosi 2500 kuna, a za kuće s 400 - 600 m2 iznosi 3000 kuna, na što se može dodati i porez na dodanu vrijednost, ovisno o tome je li certifikator u sustavu PDV-a.
Dakle, građani za prijavu prvo kontaktiraju certifikatora, a zatim traže i ponudu izvođača radova, pri čemu moraju voditi računa da su preporuke u izvješću o prvom energetskom pregledu u skladu s ponudom izvođača. Nakon toga, svu potrebnu dokumentaciju definiranu Javnim pozivom dostavljaju u FZOEU.
Certifikator pri tome mora izraditi inicijalni pregled pri čemu će procijeniti prihvatljivosti kuće za sufinanciranje te utvrditi zadovoljava li podnositelj zahtjeva propisane uvjete (površina, broj stambenih jedinica i namjena kuće te prebivalište, vlasništvo i legalnost kuće). Ako kuća ne zadovoljava propisane uvjete, prvi pregled se ni ne izrađuje niti certifikator ostvaruje pravo na naknadu. Ako pak kuća zadovoljava uvjete, certifikator izrađuje prvi energetski pregled te pruža pomoć podnositelju u popunjavanju prijave, pri čemu i provjerava usklađenost ponude izvođača radova s preporukama iz energetskog pregleda. U slučaju kada kuća već ima certifikat i izvješće o energetskom pregledu, certifikator je dužan provjeriti sukladnost izvješća s postojećim stanjem kuće te, ako je sukladno, nije dužan izraditi izvješće o prvom energetskom pregledu. Odustane li građanin od projekta, nakon provedenog prvog energetskog pregleda i podnošenja prijave, dužan je certifikatoru platiti 50% propisane naknade!
Nakon završene energetske obnove obiteljske kuće, odabrani certifikator izrađuje završni energetski pregled i izdaje energetski certifikat te pruža pomoć podnositelju zahtjeva u popunjavanju zahtjeva za isplatu sredstava od FZOEU-a.

U samoj provedbi natječaja i natječajnoj dokumentaciji primijetili ste mnoge nejasnoće, nerazvidnosti i nelogičnosti.

Tako je. Zanimljivo, ali jedna od njih sasvim je 'gramatička'. Naime, očito je da se određenim skupinama podilazi korištenjem običnog rastavnog veznika ili čime je izvitoperena sama definicija obiteljske kuće. Naime, u legislativi vezanoj za gradnju, obiteljska kuća je prepoznata kao stambena građevina površine do 400 m2 s najviše tri stambene jedinice, dok je tekstom Javnog poziva on otvoren za sve zgrade koje zadovoljavaju jedan od dva uvjeta: ili imaju samo do tri stambene jedinice ili imaju površinu manju od 600 m2. Takvim oblikovanjem teksta omogućena je prijava na natječaj i zgradama koje nisu u cijelosti nastanjene tijekom cijele godine (stambene zgrade s apartmanima koji se iznajmljuju u turističke svrhe), za koje su otvarani posebni javni natječaji. Takve se zgrade dijelom mogu smatrati komercijalnima, a plasiranjem bespovratnih sredstava na njih su u prvom krugu energetske obnove zakinuti građani koji su kanili energetski obnoviti obiteljsku kuću u kojoj stanuju stvarno i stalno tijekom cijele godine.
Isto tako, mogle su sudjelovati i zgrade s tri različita suvlasnika, odnosno vlasnika pojedinačnih cjelina koji su po odredbama važeće regulative već u prekršaju jer nemaju imenovanog Upravitelja, ali stanuju u zakonito izgrađenoj zgradi. Dakle, jednostavnom gramatičkom intervencijom u potpunosti se izmijenio smisao naziva 'Energetska obnova obiteljske kuće'.
Ima i još. Primjerice, u vezi s potvrdom prebivališta. Naime, koliko se god nastojalo pojednostaviti pribavljanje dokumenata za privitak Prijavi na Javni poziv, toliko se tekstualnim dijelom dozvolilo da se prebivalište dokazuje ili preslikom osobne iskaznice ili potvrdom o prebivalištu od Policijske uprave. I tu je opet krivac taj veznik ili koji omogućuje manipulaciju potvrdom o prebivalištu jer već idući dan građanin može promijeniti prebivalište na staru ili posve drugu adresu, čime se formalno-pravno mogu izigrati uvjeti Javnog poziva i indirektno oštetiti građani s adresom na kojoj stanuju stvarno i stalno tijekom cijele godine.

Što je s iznosom subvencija?

Bespovratna sredstva su se odobravala u iznosu 40, 60 i 80 % subvencije. Naravno da postoje područja u kojima se teže živi nego u drugima, no nekako mi se čini da energetska obnova nije usmjerena na ljude slabijeg imovinskog stanja i kreditno nesposobne, već na tzv. srednji sloj, odnosno imućnije. Ako se brojke gledaju kao brojke, teško je prihvatiti da dio građana u području posebne državne skrbi kupuje peć na pelete za 20% cijene, a drugi moraju izdvojiti 60%, dok se cijena, npr. kruha i mlijeka, goriva za vozila i sl. u tim područjima bitno ne razlikuje.
Možda bi se moglo razmotriti da razlika u područjima bude manja ili da broj obnovljenih kuća bude veći uz ista bespovratna sredstva kojima raspolaže FZOEU. Mozda bi iznosi 45, 55 i 65% bili prihvatljiviji?

Smatrate da je bilo manipulacija uvjetima javnog poziva tijekom njegovom trajanja?

Jasno! Kako bi se inače moglo objasniti zašto je tijekom trajanja Javnog poziva četiri puta mijenjan prijavni obrazac i Izjava, dva obrasca koja sastavlja FZOEU, a koji su se prilagali u papirnatom i digitalnom obliku.
Na primjer, prijavni obrazac se razlikovao u sljedećem: u prvoj verziji nazvanoj 'Prijavni obrazac 2015 - Kućanstva' trebalo je upisati broj zemljišnoknjižnog uloška, dok je u drugoj verziji taj podatak u istom polju zamijenjen brojem katastarske čestice'. Zbog te izmjene dolazi dolazi do zabuna i odbijanja zahtjeva od FZOEU s razlogom nedostajuće identifikacije u slučajevima kada ona nije potrebna (brojevi katastarskih čestica i nazivi katastarskih općina su istovjetni u katastarskim i zemljišnoknjižnim podacima) jer referent predmnijeva da je broj ZKU isto što i broj KČ i površno gleda sve ostale navode u Izvještaju o energetskom pregledu i vlasničkom listu, kao i detalje građevne dozvole.
Isto tako, u prvoj verziji, uz u koji se unosi bruto površina zgrade, stajao je naputak da se unosi površina samo neto grijanog prostora. U drugoj je pak verziji taj naputak izostavljen pa se tumači da je bruto površina koju treba unijeti upravo bruto površina. Kako drugo to tumačiti nego kao manipulaciju podacima kako bi se u energetsku obnovu uključile zgrade znatno većih površina jer neto površina najčešće iznosi 76% bruto površine.
Konačno, problem je pojavio kod 'Izjave' koja je bila neizmijenjena u prve dvije verzije, a promijenjena je u trećoj verziji 'Prijavnog obrasca' Naime, u prve dvije verzije, točka 2. je glasila: "nije (ili je) zaštićeno kulturno dobro upisano u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske i da nije (ili je) u povijesnoj urbanoj cjelini koja je zaštićeno kulturno dobro, upisano u isti (nepotrebno prekrižiti)". Izraz 'nepotrebno prekrižiti' je lingvistički dvojben u ispravnom tumačenju te je većina građana tumačila da 'nije potrebno prekrižiti'. U trećoj verziji, taj tekst je glasio: "nije (ili je) zaštićeno kulturno dobro upisano u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske i da nije (ili je) u povijesnoj urbanoj cjelini koja je zaštićeno kulturno dobro, upisano u isti (nepotrebno treba prekrižiti, izjava nije valjana ako nije prekriženo)". Tom izmjenom se Izjava drugačije tumači, a građani koji su se prijavljivali ranijim obrascima dovedeni su u neravnopravni položaj i direktno su oštećeni tim promjenama tijekom otvorenog javnog poziva i naknadnim tumačenjima kojih u tekstu Javnog poziva nema!

Građani se žale na često odbijanje ponuda koje nisu bile ovjerene žigom i potpisom?

Točno. informacije o Javnom pozivu različito se iznose, a najveća zabuna i broj odbijenih zahtjeva za energetskom obnovom proizlazi iz ponuda izvođača neovjerenih žigom i potpisom. Na web-stranici FZOEU-a građanin može pročitati da treba zatražiti detaljnu ponudu izvođača radova koja je u skladu s preporukama izvješća. U preporukama izvješća navode se materijali i oprema koja svojim karakteristikama zadovoljavaju Javni poziv (stupanj iskoristivosti, COP, EER, U i sl), letak koji je izdao FZOEU isto navodi samo detaljnu ponudu izvođača, baš kao i vodič 'Kako do državnih poticaja za energetsku obnovu kuća' koji je izdala Vlada.
Za razliku od toga, u tekstu Javnog poziva, koji je jedini mjerodavan, naznačeno je da ponuda mora biti ovjerena pečatom i potpisom. Dakle, zbog nepotpunih informacija iz raznih oblika informiranja izvođači, poučeni iskustvom iz prethodnih natječaja energetske obnove, dostavljaju neobvezujuće ponude. Oni ili nisu bili dovoljno informirani ili nisu htjeli biti dovoljno informirati ili su strahovali kako će naplatiti budući posao. Ili je pak postojala namjerna netransparentnost informacija radi probira pristiglih zahtjeva.
No, građani koji su odbijeni zbog neovjerene ponude traže krivca i neopravdano se obrušavaju na certifikatore kao jedine krivce! Iako je u spomenutom vodiču, na stranici 5, jasno naznačen gantogram koga se i kada kontaktira, iz čega se lako može zaključiti da je rad certifikatora prethodio ponudi koja se stavljala u privitak zahtjeva.

Time su energetski certifikatori u poslu energetske obnove obiteljskih kuća dovedeni u nezavidan položaj.

No, ne samo time! Ni u jednom od sredstava informiranja (na internetu, u letku, u vodiču, u javnom pozivu) nije jasno naznačeno kada se plaća usluga certifikatora, a na str. 5. vodiča piše samo da troškove snosi FZOEU. Time su građani usvojili da se rad energetskog certifikatora ne plaća. Energetski certifikatori su se dobrovoljno javili na poziv FZOEU-a odraditi posao po predloženim cijenama. Građani nisu bili upoznati s uputama certifikatorima, odnosno izostavljeno im je prezentirati kada se plaća certifikator. Dakle, postojala je namjerna netransparentnost informacija.
Pozivom na inicijalni pregled, energetski certifikatori su napravili probir građana koji se mogu prijaviti na Javni poziv (to je velik posao koji su u prethodnim javnim natječajima odrađivale jedinice lokalne samouprave). Prvi energetski pregled se odrađivao u pravilu istovremeno, a izvještaji su se slagali sukladno dostavljenim ponudama koje su odabrali građani. Ako im nisu pravovremeno dostavljene ponude, nije se radio Izvještaj, da se izbjegne trošak za investitora. Predajom Prijavnog obrasca, ispisanog i u digitalnom formatu, te Izvještaja u papirnatom i digitalnom obliku, u pravilu prestaje konatkt energetskog certifikatora i građanina. No, energetski certifikator ni na koji način nije upoznat s činjenicom je li se njegov klijent (građanin) prijavio na Javni poziv ili ne, a građanin mu ničim nije obvezan javiti da se prijavio na Javni poziv ni ishod tog zahtjeva. Isto tako, FZOEU ni na koji način nije u obvezi izvjestiti certifikatora ni o zaprimljenom Izvještaju ni o ishodu zahtjeva građana za kojeg je Izvještaj izrađen.
Čak nigdje u tekstovima svih objava vezanih na poziv nije izrijekom naznačeno da isti energetski certifikator odrađuje Završno izvješće.
Isto tako, unatoč ugovorima potpisanim s građanima, u kojima su definirani detalji izvršenja i naplate usluge i uputama da se certifikatori osiguraju od greške građana, certifikatore se sada napada u medijima da naplaćuju neodrađenu uslugu, a građani poručuju da im nisu dužni platiti ništa jer im nisu odobrena bespovratna sredstva od FZOEU-a. Time je izravno obezvrijeđen rad energetskih certifikatora kao nešto što ne treba platiti, iako se radi o radu izvedenom u nekom vremenu, a da se ne spominju i materijalni troškovi (npr. za gorivo).
Stoga bi bilo dobro u idućim Javnim pozivima uvjetovati da zahtjeve slažu i u FZOEU šalju isključivo odabrani energetski certifikatori kako bi imali kontrolu nad cijelim projektom, a samim tim bi preuzeli sva prava i obveze (uključujući obvezu dostavljanja ispravne i potpune dokumentacije i naplate izvršene usluge).

Ima li kakvih, kod nas uobičajenih, problema u vezi s rokovima?

Naravno! Kao prvo, FZOEU nije ispoštovao rok rješavanja spisa od 45 dana, što upće ne želim komentirati. Isto tako, danas građani dobivaju obavijesti da je riješeno tek polovica pristiglih zahtjeva. Dakle, pristiglo je blizu 12 000 zahtjeva, a planirana je obnova 10 000 kuća, dok FZOEU nije riješio ni punih 6000 zahtjeva (što prihvaćenih, što odbijenih). Uz 20% više pristiglih zahtjeva, logično je očekivati 20%-tno produljenje roka... do 'prihvatljivih' 54 dana! Koliko će se ti zahtjevi rješavati, pokazat će vrijeme.
No, tu je i kašnjenje s otpremom pošte prema građanima. Tako građani dobivaju poštom odbijenicu s datumom, npr. 26. lipnja ili 3. srpnja, koju zaprimaju 15. srpnja, čime im je onemogućeno da u trajanju otvorenog javnog poziva još jednom apliciraju na natječaj s upotpunjenom dokumentacijom. Pri tome nije opravdano kašnjenje otpreme zbog bilo kojeg razloga.
Isto tako, kasni se i s otpremom pošte prema certifikatorima. Mogu zaključiti: informacije u svim smjerovima od FZOEU-a putuju presporo i to treba mijenjati.

Dakle, kada je riječ o poslu energetskih certifikatora u Programu energetske obnove obiteljskih kuća stanje se nikako ne bi moglo opisati kao sjajno.

Na žalost, tako je, a ću to najbolje potvrditi statistikom jednog energetskog certifikatora. Na poslu u trajanju 30. travnja - 10. srpnja ove godine bila su angažirana dva djelatnika (jedan ovlašteni certifikator i jedan pomoćnik za logistiku: vožnju, izmjeru itd). Obavljeno je 64 inicijalnih pregleda u pet županija (Istarskoj, Primorsko- goranskoj, Ličko-senjskoj, Zadarskoj i Dubrovačko-neretvanskoj). Od tih 64 pregleda, devet ih nije zadovoljilo uvjete Javnog poziva (pretežino s obzirom na zakonitošću gradnje). Od preostalih 55 pregleda, za 39 su izrađeni Izvještaji o prvom energetskom pregledu jer su građani pribavili informativne ponude za mjere. Do početka listopada ove godine, bilo je tek devet odobrenih zahtjeva, dok je jedan odbijen greškom FZOEU-a (za što je žalba u tijeku), osam ih je odbijeno zbog ponude bez žiga i potpisa (dio žalbi još je u tijeku), a jedan je odbijen zbog banke navedene kao vlasnika u zemljišnoknjižnom izvatku.
Za sve to je izdano 39 računa u 50% vrijednosti energetskog pregleda u prosječnom iznosu 1250 kuna, što s uključenim PDV-om ukupno iznosi oko 48 750 kuna. No, od tog iznosa treba odbiti minimalno 25% na materijalne troškove i poreze (tinta, papir, CD, gorivo, porez na tvrtku, 'famozni' doprinos za Hrvatsku gospodarsku komoru, za osiguranje i ovlaštenje certifikatora, za edukacija certifikatora i sl) pa ostaje oko 36 500 kuna za obračun plaće, doprinosa i poreza. Doprinosi i porezi iznose oko 40% pa za neto plaću ostane 21 900 kuna (za oba radnika za 2,5 mjeseca rada ), što znači prosječnu neto plaću od 4380 kuna mjesečno po radniku, za što nije izvjesno hoće li kada i pod kojim uvjetima biti osigurana sredstva!
Certifikatori su ljudi i neki od njih nisu ni izrazito dobri da ih se kuje u zvijezde ni izrazito loši da ih se kamenuje. Oni samo rade svoj posao, a ponekad im je jedina kompenzacija zahvalnost jednog dijela građana kojima su odobrena sredstva i koji su im zahvalni na dobro odrađenom poslu.
U svakom slučaju, bez obzira na sve što sam primijetio kako se bavim tim poslom, poručio bih da nije potrebno upirati u onoga tko je sve što sam spomenuo (slučajno ili namjerno) zabrljao, već je potrebno greške uočavati i ispravljati ih (npr. promjenama uvjeta u Javnom pozivu), tako da se više ne ponavljaju.