Molim Vas recite nam par riječi o sebi i o udruzi Biom koje ste član. 

Završila sam diplomski studij Znanosti o okolišu na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu. Radim u sektoru zaštite okoliša i prirode u Hrvatskoj od 2014. godine, kao stručna suradnica za zaštitu prirode. Osnovni cilj mog rada je usklađivanje sverasutućeg korištenja prirodnih resursa i očuvanja bioraznolikosti, odnosno osiguravanje kvalitetne primjene EU zakonodavstva u zaštiti prirode prilikom realizacije novih projekata u prostoru. Udruga Biom, osnovana 2006. godine, jedna je od vodećih organizacija civilnog društva za zaštitu prirode u Hrvatskoj. Predstavnik je Hrvatske u BirdLife International, najvećoj svjetskoj mreži za zaštitu ptica i prirode. Udruga Biom se bavi očuvanjem prirode, njezinim promicanjem i popularizacijom, kroz praćenje stanja sastavnica prirode i provedbu mjera očuvanja prirode, potom usklađenje ekonomskog razvoja i zaštite prirode te, kako bismo dugoročno zaštitili i očuvali prirodu, građenje i očuvanje pozitivnog odnosa između ljudi i prirode. 


Zbog čega su ptice važne za naš ekosustav? 

Ptice su dio značajnog dijela hranidbenih lanaca. Sposobnost reguliranja tjelesne temperature i leta, omogućila im je specifičan način korištenja prostora i resursa, ali i naseljavanje većini skupina nedostupnih dijelova Zemlje. One poput drugih živih i neživih sastavnica našeg Planeta, kao jedinstvenog ekosustava, na neki način formiraju i dio su prirodnih procesa koji se na njemu odvijaju i čine ga živim. Upravo zbog spoznaje kako zaštitom prirode, pa time i ptica, ustvari štitimo sebe, odgovarajuće mehanizme za njenu zaštitu na različite smo načine integrirali u međunarodna i nacionalna zakonodavstva. 

Poznato je da turbine vjetroelektrana ubijaju ptice - o koliko velikom problemu se radi u Hrvatskoj i drugim zemljama? 

Vjetroelektrane, kada su postavljene u područjima visoke bioraznolikosti imaju potencijal istrijebiti velik broj grabljivica diljem svijeta pa tako i u Hrvatkoj. U Hrvatskoj je veliki broj lokacija za istraživanje vjetra upravo i definiran u zonama visoke bioraznolikosti a danas je veliki broj tih lokacija dio ekološke mreže Natura 2000. Naime, korištenje energije vjetra u Europi naglo je poraslo tijekom posljednjeg desetljeća. Zbog toga se broj vjetroelektrana u cijeloj EU naglo povećava, a taj nagli rast u zemljama u tranziciji ne prati kvalitetna primjena mehanizama zaštite prirode. Dosadašnja istraživanja pokazuju da vjetroelektrane izazivaju negativne utjecaje na ptice, poput direktne kolizije s elisama, gubitka dijela staništa, efekta barijere te uznemiravanja koje dovodi do napuštanja staništa. Ti utjecaji mogu biti posebno značajni onda kada se takve strukture nalaze unutar područja koja su važna za ptice, što npr. uključuje poznate migracijske putove. Govoreći o Hrvatskoj, ono što nam nedostaje da bismo shvatili kakav je utjecaj izgrađenih vjetroelektrana je sustavna analiza podataka s tih postrojenja. Radi se dakle o podacima koji se prikupljaju prije izgradnje te prilikom monitoringa potencijalnih utjecaja nakon izgradnje zahvata. Neke zemlje u EU (npr. Njemačka) analiziraju podatke prikupljenje s lokacija postojećih vjetroelektrana te na osnovu tih podataka donose nove preporuke za što bolje planiranje novih zahvata u prostoru. Tako recimo Njemačka ima puno bolji uvid u utjecaje postojećih postrojenja za pojedinu vrstu: npr. za pokrajinu Brandenburg je procijenjeno da postojeće vjetroelektrane, prema procjeni, ubiju najmanje 308 crvenih lunja (Milvus milvus) godišnje. Upravo ovakav pristup nama nedostaje; dakle nužno je uspostaviti kvalitetan sustav praćenja utjecaja vjetroelektrana na nacionalnoj razini, što je moguće kroz analizu podataka koji se prikupljaju kroz monitoringe ovih postrojenja nakon izgradnje. Uz poboljšanje kvalitete podataka koji se prikupljaju prilikom monitoringa, ovakve analize bi nam mogle pomoći u kreiranju efikasnih mjera ublažavanja utjecaja. 


Temeljem čega se procjenjuje opasnost koju vjetroelektrane imaju na ptičju populaciju u Hrvatskoj? Kako je to u inozemstvu – jesu li ulazni podaci o kretanju ptica bolji, ima li ih više… 

Kako bismo mogli ocijeniti potencijalni utjecaj vjetroelektrane na određenu vrstu, nužni su nam podaci o kretanju te vrste na širem području zahvata. Osim podataka o vrstama, za analizu rizika od kolizije ptica s elisama nužni su nam i podaci o vjetroagregatima (visina stupa, dužina elisa i sl.). Što se tiče ulaznih podataka, podaci o vrstama, tj. njihovom kretanju, najčešće nisu dovoljno kvalitetni za procjenu utjecaja, stoga je nužno njihovo prikupljanje za vrijeme procjene utjecaja na okoliš te je jednogodišnje (u svijetu sve češće i dvogodišnje) istraživanje ptica dio standardne procedure. Za vrijeme tog istraživanja prikupljaju se podaci o prisutnim vrstama na lokaciji zahvata te o načinu na koji vrste koriste predmetno područje. Ono što je bitno analizirati jeste na koji način gubitak staništa može utjecati na prisutne vrste, koliki je rizik od kolizije, da li se očekuje značajn uznemiravanje za vrijeme izgradnje, ali i rada postrojenja, koliko je značajan efekt barijere i slično. Ono za čime zaostajemo je otvorenost i dostupnost podataka za nacionalne analize i modeliranje pogodnih zona za postavljanje vjetroelektrana. Za daljnji razvoj vjetroelektrana u Hrvatskoj nužna je bolja suradnja između investitora i sektora zaštite prirode. 

Postoji li način u kojem postojeća vjetroelektrana u području koje je osjetljivo zbog preleta prica može režimom rada i sličnim mjerama (npr. bojanje lopatica) ublažiti negativan utjecaj na ptice? 

Da, moguće je ublažiti negativne utjecaje vjetroelektrana na ptice. Neki od načina su promjena lokacije tj. rasporeda vjetroagregata, potom upravljanje turbinama, tako da se u određenom periodu vjetroelektrana gasi, također jako je bitna izolacija prijenosne mreže. Mislim da se u Hrvatskoj primjenjuje bojanje lopatica, ali nisam sigurna da li su na nekom postrojenju uvedene druge mjere za ublažavanje utjecaja na ptice.

Udruga Biom pokretala je upravne sporove protiv rješenja Ministarstva zaštite okoliša da su ti zahvati prihvatljivi za ptice i tu ste postigli određeni uspjeh na sudu. Možete li navesti neki od uspješnih primjera? 

Visoki upravni sud je poništio rješenje Ministarstva zaštite okoliša kojim je projekt vjetroelektrana Vrataruša II, koja se planira kraj grada Senja, oslobođen provedbe postupaka procjene utjecaja na okoliš i glavne ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu. Presudom Visokog upravnog suda iz srpnja 2020. okončan je spor između Biom-a i nadležnog Ministarstva koji je trajao gotovo tri godine. Udruga Biom je ukazala na značajne nedostatke u provedenim postupcima ocjene mogućih utjecaja za Vratarušu 2. Posebno je značajno istaknuti činjenicu da nisu točno utvrđeni mogući utjecaji vjetroelektrane na bjeloglave supove i sure orlove, a radi se o strogo zaštićenim i rijetkim vrstama ptica u Hrvatskoj. Visoki upravni sud je potvrdio argumentaciju Udruge Biom da nisu ocijenjeni kumulativni utjecaji vjetroelektrane Vrataruša 2 sa susjednom vjetroelektranom Senj. S druge strane, u slučaju VE Senj, Visoki upravni sud odbacio je žalbu udruga Biom, Sunce i Zelena akcija, zbog proceduralnih razloga. 


Hrvatska se sustavno nije pridržavala Direktive o staništima pri odobravanju izmjena projekata vjetroelektrana uz obalu, zbog čega smo dobili i službenu opomenu Europske komisije. Vaša udruga je EK ukazala na probleme – koji su to? 

U postupcima odobravanja izmjena projekata vjetroelektrana nisu na adekvatan način procijenjeni utjecaji, odnosno zaključci tih postupaka doneseni su bez dostatnih dokaza da ti projekti neće negativno utjecati na ptice, ali i druge sastavnice prirode. Problemi na koje je udruga Biom ukazala Europskoj komisiji odnosili su se na postupke u kojima smo i sudjelovali bilo kroz komentiranje stručnih studija ili putem sudskih sporova. U dvije godine udruga Biom je Europskoj komisiji dostavila podatke vezano za devet okolišnih postupaka. Na primjer, dio problema odnosi se na projekte vjetroelektrana koji su prošli kroz postupak procjene utjecaja na okoliš prije 10-ak godina i tada su dobili pozitivna rješenja Ministarstva. Sada, nakon što je prošlo dovoljno vremena da se priroda u tada analiziranim područjima već izmijenila, a ujedno su i kriteriji procjene utjecaja postali stroži, neki od tih projekata kreću u realizaciju, uz izmjene karakteristika vjetroelektrane. Problem nastaje kada se u postupku ocjene o potrebi procjene za izmjene zahvata koriste podaci iz studija koje su rezultat postupaka provedenih za prve verzije zahvata. Većina ornitoloških istraživanja koja su provedena za „stare“ projekte ne zadovoljavaju standardnu praksu, odnosno nisu provedena sukladno metodama koje daju kvalitetne podatke potrebne za analizu potencijalnih negativnih utjecaja vjetroelektrana. 


Svjedočimo velikim promjenama u postojećim projektima koji se optimiraju – broj stupova je manji ali su elise veće – je li ovo o čemu sada govorite praksa, da se i danas daje zeleno svjetlo bez traženja novih procjena utjecaja na okoliš, ili je vaša buna urodila plodom pa Ministarstvo želi nove studije? 

U 2020. godini smo pratili nekoliko procedura izmjena zahvata vjetroelektrana za koje smo smatrali da je nužno provođenje postupaka procjene utjecaja na okoliš te glavne ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu te smo i sudjelovali u javnom savjetovanju za vrijeme postupaka ocjene o potrebi procjene izmjena tih zahvata. Rješenja koja su donesena uputila su te zahvate na procjenu utjecaja na okoliš te glavnu ocjenu prihvatljivosti za ekološku mrežu, stoga možemo reći da su odluke Ministarstva u tim slučajevima zadovoljavajuće. 

Kako komentirate želju investitora u VE Krš Pađene da praktički udvostruči snagu svog vjetroparka? Ministarstvo traži glavnu ocjenu na ekološku mrežu, može li to proći? 

Pritisci na donošenje odluka dešavaju se i u sustavu procjene utjecaja na okoliš, čemu svjedoči upravo i slučaj vjetroelektrane Krš-Pađene. Činjenica da Ministarstvo zahtijeva Glavnu ocjenu kada su u pitanju izmjene ovog zahvata, odnosno njegovo proširenje, svakako predstavlja pomak u odnosu na prijašnje odluke. Međutim, valja naglasiti da se već sad (bez proširenja) radi o zahvatu koji može imati značajne negativne posljedice na prirodu i okoliš u Hrvatskoj. Pritom mislim da rad vjetroelektrane može ugroziti faunu okolnog područja (uključujući utjecaj gubitka dijela staništa) čime se dugoročno utječe na opadanje bioraznolikosti. Rizik je posebno visok kada su na lokaciji zahvata prisutne ugrožene vrste, kao što je slučaj s lokacijom vjetroelektrane Krš-Pađene.

Udruga Biom je napravila smjernice za procjenu utjecaja vjetroenergetskih projekata na ptice u Hrvatskoj. Zašto ste se na to odlučili i koje su ključne preporuke? 

Prve smjernice za procjenu utjecaja vjetroelektrana na okoliš izrađene su 2010. godine. Te su smjernice doprinijele kvaliteti studija, pogotovo u dijelu procjene utjecaja na ptice, gdje su propisale korištenje škotskih smjernica za procjenu utjecaja vjetroelektrana na ptice. S druge strane, ovlaštenici su primjenom škotskih smjernica, a nevladine organizacije njihovim tumačenjem, otvorili brojna nova pitanja. To znači da smo zapravo došli do zaključka da su nam nužna pojašnjenja pojedinih dijelova škotskih smjernica, kao i da je potrebno prilagoditi određene njihove dijelove našem podneblju. Svrha novih smjernica je definirati minimalne standarde za istraživanje ptica na lokacijama predviđenima za razvoj vjetroelektrana, kao i poboljšati razmjenu podataka između investitora i sektora zaštite prirode. Iako se ovim dokumentom ne mogu odrediti standardi za svaki mogući scenarij, ako ga se slijedi može se na kvalitetan način “skrojiti” istraživanje koje će omogućiti prikupljanje kvalitetnih informacija za procjenu utjecaja vjetroelektrana na ptice. Smjernice zaključuju da dužina trajanja istraživanja ovisi o sastavu vrsta na pojedinom području, odnosno da za pojedine vrste treba razmisliti o produljenju trajanja istraživanja ptica koje zasad u svim slučajevima traje godinu dana. Osim toga, predlaže se formiranje zajedničke baze podataka o izgrađenim i planiranim vjetroelektranama koja će omogućiti kvalitetno procjenjivanje kumulativnih utjecaja. 


Kakva vam je suradnja s Ministarstvom gospodarstva i održivog razvoja po pitanju smjernica… 

Suradnja s Ministarstvom po pitanju izrade smjernica podrazumijevala je sudjelovanje predstavnika Ministarstva na stručnim radionicama na kojima smo definirali fokus smjernica te smo raspravljali o metodologiji istraživanja ptica, kumulativnim utjecajima te monitoringu stanja nakon izgradnje. Međutim, s obzirom da se radi o dokumentu koji nije službeno usvojen od strane Ministarstva, kako bi se osiguralo njegovo korištenje i kasnije unaprjeđenje, neophodna je volja, odnosno kvalitetna suradnja svih zainteresiranih strana – investitora, udruga, ovlaštenika, nadležnih tijela. 


Poznato je gdje je dobar vjetar na našoj obali – zadarsko i šibensko zaleđe – može li taj relativno mali prostor podnijeti kumulativno opterećenje planiranih projekata, kad je riječ o migratornim rutama i zaštićenim vrstama? 

Upravo je nedostatak sustavne analize dosadašnjeg razvoja vjetroelektrana u Hrvatskoj jedan od razloga zašto toliko malo znamo o realnim utjecajima realiziranih zahvata na ptice i prirodu općenito. Dosad nije napravljena kvalitetna analiza kumulativnih utjecaja vjetroelektrana na nacionalnoj razini, koja bi nam ukazala na veličinu rizika s kojom se priroda suočava. Jedan od problema predstavlja činjenica da su u većinu prostornih planova lokacije za istraživanje vjetra unesene bez analize kumulativnih utjecaja na prirodu, odnosno prije početka implementacije strateške procjene utjecaja zahvata na ekološku mrežu u Hrvatskoj. Kasniji postupci izmjena i dopuna prostornih planova uključivali su i stratešku procjenu, ali kumulativni utjecaji u najviše slučajeva nisu bili kvalitetno obrađeni. Analize kumulativnih utjecaja u okviru svakog zasebnog postupka procjene utjecaja na okoliš (uključujući Glavnu ocjenu prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu) nisu uključivale ocjenu kumulativnog rizika od kolizije, niti su davale kvalitetne analize gubitka i fragmentacije staništa, stoga smo i dalje puni pitanja kada je riječ o kumulativnom opterećenju vjetroelektrana na prirodu Hrvatske.