Jesu li brojni programi Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za poticanje energetske obnove, korištenje obnovljivih izvora, elektromobilnost itd. bili planirani već i prije svih katastrofa koje su nas zadesile u prvoj polovici godine ili je odlučeno da će se i na taj način pomoći hrvatskim građanima i gospodarstvu?
Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost je od samog svog osnutka glavni financijer projekata zaštite okoliša i energetske učinkovitosti, što se manifestira i u samom nazivu naše institucije. Sredstva kojima raspolažemo namijenjena su poticanju projekata održivog gospodarenja otpadom, energetske učinkovitosti u zgradarstvu, potičemo korištenje obnovljivih izvora energije, želimo poticati i korištenje naprednih tehnologija i u tome se upravo ogleda naša uloga, da ono što je naprednije učinimo i dostupnijim.
Naše programe za 2020. smo planirali krajem prošle godine, no naravno da je situacija sa koronakrizom i potresom u Zagrebu utjecala na naše planove. Za početak je poremetila prvotno planiranu dinamiku objave javnih poziva, a naknadno smo uveli i mogućnost subvencija za kupnju kondenzacijskih bojlera za kuće i stanove pogođene potresom. Usprkos svim izazovima s kojima smo bili suočeni željeli smo što prije krenuti s našim programima jer su ona u ovim kriznim vremenima itekako potrebna našim građanima i gospodarstvu.
Koliki je zapravo ukupni iznos sredstava na temelju javnih poziva Fonda za projekte energetske učinkovitosti na raspolaganju građanima i gospodarstvu do kraja godine? Kod projekata energetske učinkovitosti u zgradarstvu (mjere poboljšanja građevinsko fizikalnih svojstava, zamjene termotehničkih sustava, primjene obnovljivih izvora) koliki je udio dodijeljenih sredstava po krajnjim korisnicima: građana (fizičkih osoba), tvrtki i obrtnika i drugih organizacija (raznih udruga, lokalne samouprave i sl.)?
Samo u ovoj godini, Fond je osigurao više od 600 milijuna kuna bespovratnih sredstava koje planira dodijeliti građanima i gospodarstvu za programe poticanja energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije, od čega je oko 300 mil. kuna osigurano isključivo za građane. To se odnosi na program energetske obnove obiteljskih kuća, nabavu kondenzacijskih bojlera, sufinanciranje sustava za korištenje obnovljivih izvora energije te nabavu električnih vozila.
Sredstva će, naravno, biti dostupna i drugim korisnicima - lokalnim jedinicama, tijelima državne uprave, trgovačkim društvima, turističkom sektoru (obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, iznajmljivačima), neprofitnim organizacijama... Svaki od naših programa ima definiran tip korisnika koji se može prijaviti.
Ove godine nastavljamo s poticanjem čistijeg prometa pa će se sredstva, osim za električna vozila, moći dobiti i za vozila s pogonom na vodik, ali i za postavljanje punionica i za kupnju vozila za gradski prijevoz i brodove koji koriste alternativna goriva. Sufinancirat ćemo i ostale mjere integriranog i inteligentnog prometa i razvoja infrastrukture za alternativna goriva, ali i ugradnju sustava za korištenje obnovljivih izvora u javnim zgradama i objektima u turizmu.
U planu nam je i program namijenjen industriji, ali i sufinanciranje obnove zgrada pod zaštitom spomenika kulture, u suradnji s Vladom.
Nedavno je objavljen natječaj za sufinanciranje ugradnje kondenzacijskih kotlova u kućama i zgradama koje su oštećene u potresu u Zagrebu i okolici. To je namijenjeno građanima kao pojedincima u čijem je stambenom prostoru kotao koji treba zamijeniti. No, što je sa sufinanciranjem projekta rekonstrukcije dimnjaka ako se radi o stambenoj zgradi, gdje osim kotlova, svakako treba prilagoditi na njih spojene dimnjake?
Rekonstrukcija dimnjaka nije vezana samo uz zamjenu energenta, već je riječ o puno kompleksnijem zahvatu koji se reflektira i na statiku same zgrade, ovisno o stupnju oštećenosti nakon potresa. Iz tih razloga je Vlada, dok se ne donese Zakon o obnovi grada Zagreba, donijela mjeru kojem se preko Fonda i Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja građanima čiju su domovi pogođeni potresom daje po kućanstvu pomoć do 20 000 kuna. U skladu s tim, MGIPU je osigurao je do 12 000 kuna za uklanjanje opasnih dijelova zgrade, sanaciju dimnjaka, popravak ili zamjenu zabatnog zida i popravak dizala, dok Fond s maksimalnih 8000 kuna sufinancira kupnju kondenzacijskog bojlera po stambenoj jedinici.
Do sada nam se na javni poziv Fonda prijavilo oko 2600 kućanstava, obrada prijava je intenzivna, a potpisujemo i prve Ugovore s korisnicima.
Ranije su bile česte primjedbe zbog prijava na natječaje prema načelu 'najbrži prst'. Je li se u međuvremenu nešto promijenilo?
Postoji više modaliteta prema kojima Fond može dodjeljivati sredstva - kod nas su to javni pozivi i javni natječaji. S obzirom da je procedura kod javnih poziva puno jednostavnija, većinu programa odlučili smo provesti na ovaj način. Prvenstveno, cijeli proces traje kraće i pojedini projekti se ne rangiraju prema kompleksnim načinima ocjenjivanja, već se sredstva dodjeljuju svim projektima koji zadovoljavaju obavezne kriterije za sufinanciranje: tehničke i administrativne. U tom smislu sustav e-prijave kronološki rangira prijave za provjeru i oni koji se prije prijave, naravno uz pretpostavku da zadovoljavaju sve uvjete i imaju svu potrebnu dokumentaciju, imaju prednost.
Ne postoji idealan model koji bi zadovoljio sve korisnike jer svaki javni poziv ima limitiran budžet, no smatramo kako je to optimalan način jer omogućava brzu dodjelu sredstava i jednostavnu prijavu. S druge strane, ako bismo išli u provedbu javnih natječaja, izgubili bismo znatno više vremena na samu proceduru, a rezultat ne bi bio značajno bolji. Pitanje je što bismo točno time postigli i na koji bismo način evaluirali, primjerice, kupnju električnog vozila.
No, kako bi svi bili na vrijeme upoznati s dinamikom objavljivanja poziva i uvjetima za dobivanje poticaja, proaktivno radimo na informiranju javnosti. Zbog toga smo ove godine sve javne pozive objavili prije, kako bi svima bile dostupne informacije i kako bi se i građani i tvrtke mogli pripremiti za prijavu. Datum početka zaprimanja prijava usklađen je s našom procjenom potrebnog vremena za pripremu pa se nadamo kako će na taj način svi potencijalni prijavitelji imati veću mogućnost za ostvarivanje sufinanciranja. Vjerujemo kako je i kontinuitet u provedbi programa također važan jer, kad se jednom naviknu na naše programe, korisnici će imati jasnija očekivanja i moći će lakše planirati investicije. Dodala bih i da važnu ulogu u informiranju ima i naša odlična suradnja s medijima na komunikaciji svih ovih programa, a svi bitni sadržaji su dostupni i na službenim stranicama Fonda (www.fzoeu.hr).
Koje su najčešće pogreške koje primjećujete kod prijava na natječaje za dodjelu sredstava? Koliki je prosječan udio odbijenih u ukupnom broju prijava? Što biste preporučili prijaviteljima?
Najčešća pogreška je, sasvim sigurno, dostavljanje prijave bez potpune dokumentacije. U Fondu doista nastojimo minimizirati popis potrebnih dokumenata, potvrda i obrazaca. Međutim, sve ono što tražimo, tražimo s razlogom. U nekim programima sufinanciranja, barem 10% prijava bude nepotpuno, dok je u nekima taj postotak i puno veći, ovisno o kompleksnosti projekata. Onima koji se prijavljuju uvijek savjetujemo da detaljno pročitaju prvo što je to što sufinanciramo i tko se može prijaviti. Potičemo i građane i tvrtke da prvo sve dobro prouče, a zatim nas kontaktiraju ukoliko imaju bilo kakvih nejasnoća.
Tu smo zbog naših korisnika i nastojimo što prije odgovoriti na sve upite, kako bi mogućnost pogrešaka bila što manja. U planu nam je bilo organizirati i javne tribine za građane, no s obzirom na povećani broj oboljelih od koronavirusa, nisam sigurna da ćemo to uspjeti realizirati. No, aktivni smo sudionici svih virtualnih konferencijama na ovu temu, a razmišljamo i o organiziranju raznih webinara i 'on-line' edukacija.
Može li se ista fizička osoba prijaviti na natječaj za energetsku obnovu obiteljske kuće i za ugradnju sunčane elektrane na krov te iste kuće?
Načelno, ne postoji nikakvo ograničenje u smislu korištenja više programa Fonda za građane ni za pravne osobe. No, napomenula bih dvije stvari. Prva je da se sustavi za korištenje obnovljivih izvora sufinanciraju kroz program energetske obnove obiteljskih kuća kao jedna dodatna mjera cjelovitog projekta energetske obnove za kuće nižeg energetskog razreda od D u kontinentalnoj, odnosno C u primorskoj Hrvatskoj. Drugo, postoji poseban program sufinanciranja sunčanih elektrana, no za taj program se mogu prijaviti oni građani čija kuća je minimalno energetskog razreda C u kontinentalnoj, odnosno B u primorskoj Hrvatskoj. Istaknula bih da taj program osigurava da se sufinanciraju energetski učinkovite kuće i da se na taj način dodatno poboljšaju njihova energetska svojstva. U proteklom razdoblju smo građanima s 20 mil. kuna sufinancirali oko 430 fotonaponskih elektrana.
Hoće li uskoro biti natječaja za sufinanciranje primjene drugih obnovljivih izvora: solarnih toplinskih sustava, dizalica topline i kotlova na biomasu u obiteljskim kućama i stambenim zgradama?
Da, u planu nam je nastaviti sa sufinanciranjem sustava za korištenje obnovljivih izvora u obiteljskim kućama. Ovaj program bi građanima trebao biti dostupan od rujna i za njega smo osigurali čak 30 mil. kuna. Samo za ilustraciju, u protekle dvije godine smo građanima s 23 mil. kuna sufinancirali 541 takav sustav.
Osim za građane, imali smo dostupan i program za javne ustanove, a koji smo ove godine proširiti i na sve javne zgrade. Također, ovakve smo sustave sufinancirali i iznajmljivačima i OPG-ovima u turističkom sektoru, s čim također nastavljamo i u 2020. godini, što vjerujemo da će im pomoći u ovoj situaciji s koronavirusom.
Programima Fonda nisu obuhvaćene višestambene zgrade, s obzirom da za njih postoji poseban program sufinanciran iz Europske unije, a za čiju provedbu je nadležan MGIPU.
Što je s poticanjem, odnosno sufinanciranjem projekata energetske učinkovitosti u industriji?
Projektima energetske učinkovitosti u industriji su u prethodnim godinama također bila dostupna europska sredstva. Za 77 projekata je iz Europskog fonda za regionalni razvoj tako osigurano 270 mil. kuna. U najavi je i novi sličan natječaj, koji bi trebao biti objavljen u srpnju ili kolovozu, u nadležnosti Ministarstva zaštite okoliša i energetike, a u kojem Fond ima ulogu Posredničkog tijela 2.
Uz to Fond, s druge strane, i nacionalnim sredstvima planira sufinancirati mjere energetske učinkovitosti i korištenje obnovljivih izvora u industrijskim sustavima, obrtničkim manufakturama i OPG-ovima, a koji neće biti u mogućnosti za svoje projekte dobiti europska sredstva. Međutim, u ovom trenutku još ne možemo precizirati točan termin pokretanja takvog programa.
Kada je riječ o energetskoj učinkovitosti u prometu, osim sadašnjeg natječaja za sufinanciranje nabave vozila na alternativni pogon (električni, na stlačeni ili ukapljeni prirodni plin, vodik) i gradnje punionica, najavljen je skori natječaj za održivi gradski promet. Znači li to da uskoro možemo očekivati i natječaje za autobuse i taksije na električnu energiju, CNG, LNG, vodik i sl.?
Možete očekivati i takve projekte. Prometni sustav ima puno više elemenata od osobnih vozila, a svojim aktivnostima nastojimo potaknuti transformaciju na svim poljima. Potrebno je na pravi način razviti infrastrukturu za alternativne oblike mobilnosti, poput biciklističkih staza, sustava javnih gradskih bicikala i 'car sharing' shema, ali i građanima ponuditi energetski učinkovitiji gradski promet. U tom smislu planiramo sufinancirati električne autobuse i slične kategorije vozila s pogonom na električnu energiju i vodik, za koje smo osigurali oko 100 mil. kuna.
Ove godine ćemo po prvi put objaviti poziv za jedinice lokalne i regionalne samouprave za poticanje inteligentnih rješenja u prometu koja će doprinijeti smanjenju onečišćenja u gradskim središtima te optimiziranju logistike prometa.
U pogledu čistijeg prometa, pored svega navedenog, dodatno smo osigurali 30 mil. kuna za sufinanciranje nabave električnih plovila, kojima želimo potaknuti zaštitu i očuvanje našeg Jadrana.
I za kraj, možete li već sada najaviti neke planove za sljedeću godinu? U kojem će smjeru dalje ići programi sufinanciranja u području energetske učinkovitosti?
Ova je godina i u strateškom smislu bila prijelomna jer s novom godinom kreće i nova perspektiva EU-a, ali i nacionalnog financiranja. Započet će intenzivna provedba mjera definiranih Integriranim nacionalnim energetskim i klimatskim planom (NECP) za razdoblje 2021.- 2030. godine, koji će doprinijeti ostvarenju globalnih i europskih ciljeva u značajnijem smanjenju emisija ugljičnog dioksida te dekarbonizaciji u svim sektorima.
Aktivnosti koje je Fond provodio do sad na tom su tragu, no aktivno pratimo potrebe građana, gospodarstva i lokalne zajednice te ćemo pokrenuti i neke nove programe u skladu sa strateškim i zakonodavnim okvirom. Vjerujemo u nastavak svih kvalitetnih programa i ne sumnjamo da će kontinuitet u provedbi doprinijeti njihovoj uspješnosti te zaštiti i očuvanju okoliša, što nam je primarna zadaća.
