Pred hrvatskim energetskim sektorom nalaze se velike, stručno i financijski zahtjevne obveze usklađivanja svojih postrojenja zahtjevima iz IPPC direktive o cjelovitom sprječavanju i nadzoru onečišćenja. Riječ je o ulaganjima koja se penju i do milijardu eura s točno propisanim rokovima, pri čemu su HEP-u i Ini odobrena prijelazna razdoblja do 2017. godine, što je prilično kratak rok u odnosu na traženu 2020. godinu.

Provedba IPPC direktive u energetskom sektoru tiče se prije svega HEP Proizvodnje i INA-e, ali i drugih tvrtki koje imaju parne kotlove kao što su Belišće, Dioki, Petrokemija i Toplana Karlovac. Prema procjenama iz 2008. ukupna potrebna financijska sredstva za provedbu mjera usklađenja kod postojećih velikih uređaja za loženje i plinskih turbina u razdoblju od 2009. do 2017. godine iznose 826,05 milijuna eura. Međutim, struka drži da te brojke treba znatno uvećati, te da realnija ulaganja za energetski sektor iznose oko milijardu eura. Riječ je o velikim uređajima za loženje i energanama, dok se u Rafinerijama nafte Sisak i Rijeka radi o energanama, Topping postrojenju i FCC-u benzina. Sva ta postrojenja moraju smanjiti svoje štetne utjecaje na okoliš primjenom Najboljih Raspoloživih Tehnika (NRT) u ispregovaranim rokovima. Prema Vladinom Planu smanjivanja emisija sumporovog dioksida, dušikovih oksida i krutih čestica kod postojećih velikih uređaja za loženje i plinskih turbina, ukupna ulaganja za provedbu mjera u razdoblju od 2009. do 2017. iznose 826,05 milijuna eura.

Što je IPPC direktiva?

Bit IPPC direktive je smanjenje i sprječavanje onečišćenja uzrokovanog velikim rasponom industrijskih i poljoprivrednih aktivnosti i to primjenom mjera kojima se sprečavaju ili smanjuju emisije onečišćujućih tvari u zrak, vode, tlo i more. Ta EU Direktiva definira obaveze koje moraju ispuniti postojeća i nova postrojenja uključujući i velika termoenergetska postrojenja nazivne toplinske snage veće od 50 MW. Propisane obaveze služe i kao osnova za ishođenje rješenja Ministarstva zaštite okoliša i prirode o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša za rad industrijskih postrojenja (tzv. okolišna dozvola). Okolišna dozvola mora biti temeljena na najboljim raspoloživim tehnikama (NRT), a postrojenja koja je ne ishode do dana pristupa u EU, odnosno do roka ishođenog u pregovorima Hrvatske i EU riskiraju gubitak dozvole za rad, što znači i kraj njihovog poslovanja. Glavnina tvrtki morat će svoje poslovanje uskladiti s BAT-ovima do pristupa u Europsku uniju, no INA i HEP imaju razdoblje prilagodbe do 2017. godine, iako se tražila prilagodba do 2020., što nije uvaženo.

Belišće, Petrokemija i Toplana Karlovac smanjenje emisija planiraju provesti bez dodatnih ulaganja, Diokijeva ulaganja procijenjena su na pola milijuna eura, INA-ina na 101 milijuna eura, dok će HEP-u za usklađivanje emisija iz velikih uređaja za loženje i plinskih turbina biti potrebna sredstva na razini 724,5 milijuna eura. Te brojke sada su ipak znatno veće, a posebno velika financijska opterećenja očekuje HEP u usklađivanju svih velikih termoenergetskih postrojenja. Primjerice samo se vrijednost izgradnje novog zamjenskog postrojenja u Plominu procjenjuje na oko 700 milijunaeura.

Ograničen rad

"Većina termoelektrana na koje se odnosi primjena IPPC direktive izgrađena je prije 1987., imaju nizak stupanj iskorištenja i nalaze se u završnom stupnju eksploatacije pa je pitanje isplati li se ulagati u najmoderniju opremu u starim postrojenjima ili je pametnije graditi nove objekte. Pojedina termoenergetska postrojenja zbog nadolazećih strožih graničnih vrijednosti emisija morat će ograničiti svoj rad. IPPC direktiva pred HEP stavlja zadatak ugradnje uređaja za odsumporavanje te uređaja za smanjenje dušikovih oksida i čestica. Primjerice, samo uređaj za smanjenje dušikovih oksida koji bi trebalo ugraditi u Plomin 2 vrijedan je oko 25 milijuna eura, ne računajući troškove ugradnje opreme. Za usporedbu, izgradnja novog bloka L TE-TO Zagreb koštala je 98 milijuna eura", navodi dipl. ing. Dražen Lovrić iz Sektora za održivi razvoj i kvalitetu HEP d.d.-a.
Za sva HEP-ova termoenergetska postrojenja izrađene su Analize postojećeg stanja te prijedlozi Elaborata za usklađenje, odnosno prijedlozi potrebnih investicija. U prvom petogodišnjem razdoblju važenja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša (2012.g. - 2017.g.), predložena je provedba jednostavnih, stvarno provedivih, primarnih mjera, kojima će se utvrditi njihov stvarni doprinos prije provedbe skupih sekundarnih mjera pročišćavanja otpadnih plinova. Predložen je potpuni prelazak na kvalitetnije niskosumporno loživo ulje i povećanje udjela potrošnje prirodnog plina, ugradnja low NOx gorionika u više kotlova, ugradnja uređaja za smanjivanje emisija dušikovih oksida, provođenje funkcijskih ispitivanja u svim proizvodnim jedinicama u svrhu utvrđivanja smanjivanja emisija onečišćujućih tvari zbog zamjene goriva i ugradnje low NOx gorionika.


Adriana Petrović, direktorica Sektora održivog razvoja i zaštite zdravlja, sigurnosti i okoliša u Ini

Međutim, u isporuci loživog ulja HEP ovisi tehnički o Ini, koja još uvijek na tržište može plasirati loživo ulje sa sadržajem sumpora iznad 1%. Ukupno potrebne količine loživog ulja zbog ograničenih kapaciteta za skladištenje u lukama i prijevoznih kapaciteta, HEP ne može nabaviti iz uvoza. Kratkoročno rješenje za HEP je, dakle, povećanje udjela potrošnje prirodnog plina, postupni prelazak na kvalitetnije lož ulje koje bi se koristilo u razdobljima ograničene isporuke plina, ugradnja uređaja za pročišćavanje otpadnih plinova u postrojenjima na kojima je to izvedivo i tehnički prihvatljivo, a sve do provedbe dugoročne mjere izgradnje novih, suvremenih, učinkovitijih i ekološki prihvatljivijih proizvodnih jedinica.

Ekonomski upitna ulaganja

Nadalje, u HEP-u kažu da rade na pripremi studijske dokumentacije za projekte ugradnje sekundarnih uređaja za pročišćavanje otpadnih dimnih plinova u postrojenjima za koje postoji ekonomska isplativost takve izgradnje i u kojima provedbom primarnih mjera nije ostvarena tražena granična vrijednost emisija. U planu je i izrada studijske dokumentacije potrebne za izgradnju ili rekonstrukciju novih ili postojećih proizvodnih jedinica. Provedbom tih mjera, omogućit će se priprema cjelovite projektne dokumentacije za izgradnju novih zamjenski ekološki prihvatljivijih proizvodnih jedinica te ugradnju uređaja za sekundarno pročišćavanje otpadnih plinova.
Većina termoenergetskih postrojenja HEP-a u završnoj je fazi eksploatacije te se, zbog velikog broja sati rada i starosti postrojenja, u narednom razdoblju očekuje njihov smanjeni angažman. Iz tog razloga ekonomski su upitna i neopravdana veća ulaganja, poput ugradnje sekundarne opreme za smanjivanje emisija onečišćujućih tvari. Stoga se s predstavnicima Ministarstva zaštite okoliša i prirode očekuju nastavak pregovaračkog postupka o mogućem optimalnom modelu usklađivanja postojećih postrojenja s NRT-om, sve do izgradnje novih, zamjenskih i učinkovitijih postrojenja.
Kada je riječ o Ini, usklađivanje s IPPC direktivom nemoguće je ne promatrati kroz proces modernizacije dviju rafinerija koji je prilično odmakao, a investicije su potrebne i u CPS Molve i Etan.

"Ina će uspjeti ishoditi okolišne dozvole do kraja 2012., te ispuniti zahtjeve iz prijelaznih razdoblja do 2017., u to ne treba sumnjati. Iz IPPC direktive ne proizlazi sudbina naših postrojenja, niti ona prejudicira rad Rafinerija. Sudbina rafinerija ovisit o zahtjevima tržišta, profitabilnosti procesa, a programi proizvodnje prilagodit će se novim ekološkim zahtjevima", kaže Adriana Petrović, direktorica Sektora održivog razvoja i zaštite zdravlja, sigurnosti i okoliša u Ini. Kad je riječ o proizvodnji niskosumpornog loživog ulja koje je potrebno HEP-u gđa Petrović kaže da ta proizvodnja ovisi o tipu i nastavku investicijskog ulaganja u rafinerijsku tehnologiju i o isplativosti takve proizvodnje.

Ina je do sada uložila oko 4 milijarde kuna u projekt razvoja rafinerijskog sustava u Rijeci i Sisku. U Rijeci je prva faza dovršena u veljači 2011., a pretpostavljala je gradnju tri procesna postrojenja u sklopu Hidrokreking kompleksa te brojnih pomoćnih postrojenja i instalacija. Ukupna vrijednost investicije u prvoj fazi modernizacije Rafinerije nafte Rijeka je oko 400 milijuna eura. Cilj provedenih mjera je kategorizacija zraka koja omogućuje Ini da dobije dozvole za nastavak daljnjeg razvoja rafinerije, a glavnu ulogu pri tome je igrao prirodni plin.

HBOR će pripomoći industriji nižim kamatama

Ukupan broj postojećih obveznika koji do stupanja u EU moraju dobiti okolišnu dozvolu iznosi čak 197. U očevidniku Agencije za zaštitu okoliša u kojem se nalaze uporabne dozvole kojima su utvrđeni objedinjeni uvjeti zaštite okoliša i rješenja o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša za postojeća postrojenja, tek je 9 subjekata koji su ishodili rješenja ili uporabne dozvole. Od tih 9 subjekata tek je jedan iz energetskog sektora, a riječ je o investitoru E-two.energy d.o.o. koji želi graditi TE na biomasu u Koprivničkom Ivancu. Dakle, pred hrvatskom industrijom i energetskom sektorom nalaze se ogromne financijske obaveze koje će u gospodarskoj krizi biti teško zadovoljiti. Prema okvirnim procjenama Ministarstva zaštite okoliša i prirode za usklađivanje sa strogim europskim propisima trebat će 2,5 milijarde eura ulaganja u zaštitu zraka i smanjivanje industrijskih zagađenja u sklopu usklađenje s IPPC direktivom. U resornom ministarstvu na naš upit kažu da je Vlada svjesna financijskog opterećenja vezano za usklađivanje industrijskih postrojenja sa zahtjevima IPPC/LCP Direktiva, te će stoga u suradnji s Ministarstvom gospodarstva razmotriti moguće načine financijske pomoći i poticaje te iskoristiti sve mogućnosti financijske pomoći kroz HBOR i Fond za zaštitu okoliša i energetske učinkovitost (FZOEU). Neslužbeno doznajemo da se razmatra da se industrijskim obveznicima IPPC direktive izađe u susret povoljnijim kreditima kod HBOR-a s kamatnom stopom od oko 3%. Promjena će biti i u funkcioniranju FZOEU u koji onečišćivači kontinuirano namjenski uplaćuju sredstva za emisije štetnih plinova, međutim taj se novac do sada nenamjenski trošio na druge sektore, ponajviše na zbrinjavanje otpada. Ubuduće toga ne bi trebalo biti, kažu u MZOIP-u već će se novac trošiti na projekte poboljšanja kvalitete zraka. INA je u 2010. Fondu i Hrvatskim vodama platila 44,2 milijuna kuna ekoloških i vodnih naknada, dok HEP godišnje plaća Fondu za zaštitu okoliša između 12 i 20 milijuna kuna.

Plin kao rješenje

Prirodni plin doveden je do novoizgrađenih rafinerijskih kompleksa a zatim i u energanu. Na ostalim ložištima u Rafineriji nafte Rijeka uvedena je mogućnost da se u sustav rafinerijskog plina koji koriste loživo ulje ili loživi plin dodaje i prirodni plin kao gorivo. Glavna prednost je godišnje smanjenje opterećenja atmosfere i okoliša sa SO2 i H2S te prelazak u višu kategoriju kvalitete zraka.

U RN Sisak su završena tri važna postrojenja – Claus postrojenje za odsumporavanje, postrojenje za hidrodesulfurizaciju FCC benzina te postrojenje za Izomerizaciju. Puštanjem u rad Claus postrojenja i postrojenja za hidrodesulfurizaciju FCC benzina u sisačkoj je rafineriji značajno smanjena emisija spojeva sumpora tako da je kvaliteta zraka vidljivo poboljšana. Po pitanju sumporovog dioksida i benzena u Sisku je zrak prve kvalitete, prekoračenja sumporovodika su na dnevnoj i godišnjoj razini ispod dopuštene razine, dok su satna prekoračenja još uvijek iznad dopuštene razine. U Ini kažu da su i ta prekoračenja su u posljednjih nekoliko godina značajno smanjena te je riješeno 85% problema emisije onečišćujućih tvari u zrak. Planovi za daljnji razvoj sisačke rafinerije odnose se na daljnje ulaganje u postojeće Koking postrojenje zatvaranjem otvorenog sustava "Blow down", čime će se smanjiti emisije H2S.


HEP-ov tim za zaštitu okoliša: Monika Babačić, dipl. Ing,
Dražen Lovrić dipl. Ing, i Tamara Tarnik mr. sc.

U tijeku je i izvedba projekta rekompresijske stanice kojom će se rasteretiti rad baklje u starom dijelu Rafinerije, a koja je najbliža naselju Caprag. Ovim projektom bi plinove, koji trenutno izgaraju na baklji, nakon dodatne obrade iskoristili kao energent. Također, u tijeku je i projekt unapređenja sustava obrade otpadnih voda čijom će se realizacijom izvan funkcije staviti najkritičniji ispust i time dodatno unaprijediti kvalitetu otpadnih voda. Realizirat će se i niz manjih zahvata na unapređenje biološke obrade otpadnih voda, dogradnji postrojenja za obradu sanitarnih voda, poboljšanje kanalizacijskog sustava, tehnološku nadogradnju otpreme proizvoda , uređenje luka i rekonstrukcija skladišnog prostora.

Kakve će sve zahtjeve pred obveznike IPPC direktive staviti budućnost, u ovom je trenu nemoguće precizno reći jer se BREF dokumenti kontinuirano dopunjuju i revidiraju novim i strožim zahtjevima za operatere. Riječ je o dokumentima koji iscrpno objašnjavaju primjenu najboljih raspoloživih tehnika (NRT-a). Oni opisuju raspon najboljih, ekonomski isplativih i raspoloživih tehnika, koje su trenutačno u industrijskoj primjeni ili su u postupku uvođenja. Osim tih tehnika, BREF-ovi donose granične vrijednosti emisija u zrak, vode, tlo, koje su povezane s primjenom NRT-a. BREF dokumenti se ažuriraju otprilike svakih pet godina, a uobičajeno propisuju još strože uvjete rada postrojenja. Također, u zakonodavstvo RH očekuje se skora implementacija nove Direktive o industrijskim emisijama s postroženim zahtjevima zaštite okoliša.