Vlada je danas donijela odluku o donošenju Nacionalnog programa provedbe Strategije zbrinjavanja radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora i istrošenog nuklearnog goriva do 2025. s pogledom do 2060. Taj program osigurava provedbu Strategije u sklopu koje će se do 2025. uspostaviti Centar za zbrinjavanje radioaktivnog otpada (skladišta) na teritoriju RH do 2023., na lokaciji Trgovska gora (Čerkezovac) te izgradnju skladišta za nisko i srednje radioaktivni otpad koji se nalazi u NE Krško a za koji RH ima obvezu zbrinjavanja, najkasnije do 2058. godine. Oba skladišta označuju se kao privremena i povratna. U Programu stoji da je institucionalnog radioaktivnog otpada (iz medicine, industrije, znanosti), 2015. bilo cca. 11,5 m3, a povećat će se na oko 100 m3 uslijed sanacije odlagališta u IRB-u. Aktivnosti oko zbrinjavanja RAO i ING-a iz NE Krško očekuje se nakon 2043. kada elektrana prestane s radom, a riječ je o 1780 m3 + 2.660 t (niskoradioaktivni RAO), te 41 t visokoradioaktivnog otpada, što je hrvatska polovina otpada.  
Skladišta bi se napravila korištenjem novca iz kohezijskih fondova, stoji u odluci Vlade. Istrošeno nuklearno gorivo će se nastaviti skladištiti na lokaciji NE Krško minimalno do 2043. godine nakon čega će se tražiti zajedničko trajno rješenje s Republikom Slovenijom. Odlagalište za nisko i srednje radioaktivni otpad Republici Hrvatskoj dakle nije potrebno prije 2043. godine. Aktivnosti na izboru i potvrđivanju lokacije za odlagalište nisu predviđene za narednih  sedam godina koliko Nacionalni program detaljno obrađuje. Također, rješavat će se problem tri lokacije s prirodnim radioaktivnim materijalom (odlagalište pepela i šljake iz TE Plomin, Kaštela (Jugovinil) i odlagalište fosfogipsa (Petrokemija Kutina). Za sada je u Fondu za razgradnju NEK je oko dvije milijarde kuna, a neslužene procjene idu za tim da će za zbrinjavanje plovine količine otpada trebati i 10 mlrd. kuna.
Inače, krajnje je vrijeme da Hrvatska donese ovaj Program jer je Europska komisija prije nekoliko mjeseci zbog njegovog nedonošenja  prijavila Hrvatsku Europskom sudu, kao i Austriju i Italiju. Prethodno smo 2016. dobili formalnu obavijest te zatim tzv. reasoned opinion u srpnju 2017. jer nismo donijeli Program, već je postojao samo nacrt.