Hrvatska 15. listopada mora dostaviti plan o kojem će ovisiti koliko će europskog novca dobiti iz Fonda za oporavak. No, čini se da se gospodarstvo nije puno pitalo. Hrvatskoj je na raspolaganju 22 milijarde eura iz EU fondova u narednih sedam godina, od toga 9,5 milijardi iz programa Next Generation EU (NGEU) za oporavak članica od korona krize. Ministrica Tramišak je rekla da u naredne tri godine treba iskoristiti 800 mil. eura. No, iako su EU fondovi izdašni, iz njih je gotovo nemoguće išta dobiti ako ne postoje kvalitetni projekti. 

S HUP-om tek treba razgovarati

Dva tjedna uoči isteka tog roka među gospodarstvenicima prevladava strah da ih je Vlada zaobišla u formiranju prioriteta ovog plana, jer ih dosad, čini se, nitko nije pitao za mišljenje i očekivanja, piše Poslovni dnevnik. Iz Hrvatske udruge poslodavaca kažu da će o uključivanju gospodarstva u programiranje Mehanizma za oporavak i održivosti, ali i idućeg Višegodišnjeg financijskog okvira, s ministricom regionalnog razvoja i fondova EU Natašom Tramišak razgovarati glavni direktor HUP-a Damir Zorić, tek ovog tjedna. 

Iz Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine su potvrdili da su dovršili svoj prijedlog za projekte i programe u okviru hrvatskog Plana za oporavak i otpornost, kojem je fokus na energetskoj obnovi te digitalizaciji, a 26. kolovoza dostavljen je Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova EU, koje koordinira te objedinjuje nacionalne prijedloge iz svih resora. 

Iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja kažu da oni još rade na izradi plana oporavaka iz područja vodnog gospodarstva, energetike, zaštite bioraznolikosti, zaštite okoliša, digitalizacije sustava te inovacija u poduzetništvu i očuvanja i podizanja konkurentnosti i digitalizacije poduzetništva. 

Već se zna da aktualna Europska komisija ima misiju da svojim Zelenim planom potpuno promijeni energetiku, industriju i čitavo društvo u Uniji te traži da se barem trećina sredstava iz programa NGEU usmjeri za aktivnosti vezane za klimatske promjene. Ako znamo li da nam je EU po osnovi oporavka od korone namijenila 9,5 milijardi, jasno je da bi trećina toga iznosa bila više od tri milijarde eura koje bi morali plasirati u zelene projekte. No, sada je pitanje koje? 

Prioritet energetska obnova

Iz Hrvatske udruge proizvođača toplinsko fasadnih sustava (HUPFAS), koja okuplja 18 tvrtki s ukupno 1500 zaposlenih iniciraju da energetska obnova zgrada trebala činiti barem 10 posto hrvatskog udjela u NGEU. Kako ističu u HUPFAS-u, energetska obnova zgrada je radno intenzivna djelatnost te na svakih milijun uloženih eura stvara u Hrvatskoj čak 29 novih radnih mjesta, u EU je taj prosjek 18. 

Treba svakako uzeti u obzir da je gotovo 30 tisuća zgrada oštećeno u potresu u ožujku ove godine u Zagrebu i okolici te da su procjene potrebnih investicija oko 80 milijardi kuna. Već prije 10-ak godina, još iz razdoblja kad je ministar graditeljstva bio Ivan Vrdoljak u vladi Zorana Milanovića, krenula je priča o velikim prilikama za energetsku obnovu zgrada. Baratalo se s enormnim iznosima, oko 20 milijardi kuna poslovnih prilika. 

Posrnuli ESCO

No, učinjeno je relativno malo po tom pitanju te, uz nešto manjih projekata namijenjenih građanima za obiteljske kuće, napravljeno tek 60-ak ESCO projekata energetske obnove javnih zgrada ukupne vrijednosti 100-tinjak milijuna eura. Da li se u međuvremenu nešto promijenilo što bi sada omogućilo masovnu energetsku obnovu zgrada, posebno u Zagrebu koji je, uz svoje standardne potrebe, sada u situaciji da mora obnoviti i 30 tisuća zgrada oštećenih u potresu na proljeće ove godine, teško je reći. 

S druge strane, program NGEU je, za razliku od standardnog sedmogodišnjeg proračuna EU, interventna mjera koja se mora iskoristiti u tri godine, do kraja 2023., a isto tako i u vrlo kratkom roku donijeti vidljive razvojne ciljeve. Kako pojašnjavaju iz Iz Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, u njihovu prijedlogu se predlaže nastavak provođenja projekata energetske obnove i korištenja obnovljivih izvora energije u zgradama javnog sektora s posebnim naglaskom na poticanje ESCO modela te energetske obnove višestambenih zgrada.