Joe Biden prisegnuo je u srijedu kao 46. američki predsjednik. Odmah je potpisao izvršnu uredbu kojom je pokrenuo proces povratka SAD-a u Pariški klimatski sporazum, čime je opozvao jedan od ključnih poteza svog prethodnika Donalda Trumpa. SAD će se vratiti u okvir sporazuma unutar 30 dana. Taj potez je bitan jer je SAD i dalje najveći pojedinačni emiter stakleničkih plinova na svijetu. Kina je, primjerice, najavila da do kraja desetljeća namjerava dosegnuti vrh svojih emisija te da planira klimatsku neutralnost do 2060. 

Upitna reputacija

CNN javlja da Bidenov tim nije sklon postaviti novi cilj za smanjivanje američkih emisija, već se očekuje da će ući u razgovore s Kongresom, poslovnom zajednicom, guvernerima i gradonačelnicima te da će prije klimatskog summita u Glasgowu u studenom, predložiti nacionalni cilj smanjivanja emisija do 2030., poznatiji kao NDC. Taj cilj neće biti zakonska obveza pošto sporazum nije ugovor, ali u pitanju će biti američka reputacija, što nije sitnica. 

"Era potpore fosilnim gorivima, čak kao privremeni most prema čistoj budućnosti, završila je", rekao je Bob McNally, predsjednik konzultantske tvrtke Rapidan Energy Group. "Sjedinjene Države prešle su sa svega navedenog na ubrzanu dekarbonizaciju.", zaključuje on.

Tijekom kampanje Joe Biden se zalagao za "neto-nula" emisija do 2050. za koji se smatra da je prilično agresivan i teško dostižan. Procjene kažu da su prošle godine američke emisije pale za 10%, što je najviše od Drugog svjetskog rata, no to je isključivo posljedica pandemije. 

"U međunarodnoj zajednici postoji puno skepticizma u pogledu trajnosti američke klimatske politike", rekao je za CNN David Levai, suradnik istraživača u neovisnom Institutu za održivi razvoj i međunarodne odnose, koji je služio kao veza između francuskog i američkog izaslanstva u 2015. tijekom pregovora o Pariškom sporazumu. 

"Iako to nije zakonska obveza Pariškog sporazuma, Bidenova administracija morat će uvjeriti sve zemlje iz ugovora da su SAD u potpunosti predane određenoj putanji smanjivanja emisija", dodao je. UN je 2019. upozorio da bi za postizanje globalnog cilja od zadržavanja rasta temperature ispod 1,5 Celzija globalne emisije od 2020. do 2030. svake godine trebale bi pasti za 7,6%. To se naravno ne događa, emisije i dalje rastu, a proteklih šest godina najtoplije su otkako postoje mjerenja. 

Ekologija na prvom mjestu

Biden je prvog dana u uredu također potpisao uredbu kojom se traži revizija svih Trumpovih odluka kojima je ublažio mjere zaštite okoliša, uredbu kojom se opoziva dozvola za projekt naftovoda Keystone iz Kanade, te uredbu kojom se uvodi moratorij na istraživanja nafte i plina u području Arktika koje je Trumpova administracija nedavno otvorila za razvoj. 

Bidenove uredbe također traže od vladinih agencija da razmotre smanjenje emisije metana, izmjene standarda učinkovitosti goriva kod motornih vozila, te mogućnost širenja područja prirodnih rezervata i nacionalnih parkova koje je Trumpova administracija reducirala.