Devetnaest tisuća ljudi umrlo je u posljednje tri godine zbog onečišćenja zraka iz elektrana na ugljen na zapadnom Balkanu, objavili su CEE Bankwatch Network i CREA - Centar za istraživanje energije i čistog zraka. Izvješće Comply or Close objavljeno je danas povodom Međunarodnog dana čistog zraka za plavo nebo. Postrojenja u toj regiji ispustila su u zrak dva i pol puta više sumpornog oksida nego 221 termoelektrana na bogatijem zapadu.

Od ukupnog procijenjenog broja smrtnih slučajeva od 2018. do 2020., gotovo 12.000 pripisano je prekoračenju dopuštenih razina polutanata. U regiji je bilo moguće spriječiti da 3.700 ljudi izgubi život, a čak 7.000 u EU i još tisuću ljudi u trećim zemljama. Ukupno, 6.500 svih slučajeva prerane smrti odlazi na Zapadni Balkan. Elektrane u Srbiji, Bosni i Hercegovini, Sjevernoj Makedonijii na Kosovu u tri su godine emitirale šest puta više ugljičnog dioksida iznad granica. Zdravstveni rizici uzrokovali su 25 do 50 milijardi eura zdravstvenih troškova u tri godine.

EU uvozi prljavu struju

U skupini od četiri zemlje ispušteno je najmanje šest puta više ugljičnog dioksida od dopuštenog a Rumunjska, Mađarska i Grčka pretrpjele su najveće posljedice među zemljama koje graniče s tom regijom. Pojedinačno, bosnaska TE Ugljevik navjeći je pojedinačni onečiščivać, a TE Kakanj za 15 je puta prekoračio emisije sumpora. U TE Kostalac B uređaj za odsumporavanje ne radi.

U posljednje tri godine EU je uvezla 25 TWh električne energije sa Zapadnog Balkana, što je čini odgovornom za emisije o kojima je riječ i posljedice u obliku zdravstvenih troškova i prerane smrti, napominju autori. Termoelektranama u regiji koje troše ugljen mora se upravljati u skladu s Direktivom Europske unije o velikim postrojenjima za izgaranje iz 2018. godine, što znači da su propisane zakonske granice za količinu onečišćujućih tvari ispuštenih u zrak te da je moraju smanjiti.