U internom tehničkom izvješću 1968. godine Shell je otišao dalje, upozorivši da zagađenje zraka "u ekstremnim situacijama može biti štetno za zdravlje" i priznajući da naftna industrija "nevoljko" mora prihvatiti da su automobili "daleko najveći izvori zagađenja zraka". Izvještaj navodi da sumporni dioksid, koji nastaje izgaranjem nafte, može uzrokovati "otežano disanje", dok dušični dioksidi, koji se također emitiraju u vozilima i elektranama, mogu uzrokovati oštećenje pluća i da "će se tražiti smanjenje [emisija dušičnog dioksida], vjerojatno na temelju sumnje na dugoročne kronične učinke ”.
Sitne čestice
Male čestice koje proizvode fosilna goriva u međuvremenu su "stvarni negativci za zdravlje", priznaje Shell, jer toksine, uključujući kancerogene, mogu donijeti "duboko u pluća".
Ove se mikroskopske mrlje čađe, poznate kao čestice, izbacuju kada gorivo izgara a ljudi udišu taj zrak. Još 1971. godine Esso, preteča Exxona, uzeo je uzorke čestica u New Yorku i otkrio da je zrak po prvi puta ispunjen sitnim fragmentima aluminija, magnezija i drugih metala.
Essovi znanstvenici primijetili su da su plinovi iz industrijskih dimnjaka "vrući, prljavi i sadrže visoke koncentracije onečišćujućih tvari" i predložili su daljnja ispitivanja za simptome koji uključuju "iritaciju očiju, prekomjerno kašljanje ili bronhijalne učinke".
Do 1980., Imperial Oil je zacrtao planove za istraživanje učestalosti karcinoma i "urođenih oštećenja među potomcima industrijskih radnika". Stručnjaci Esso-a u međuvremenu su pokrenuli "mogućnost poboljšane kontrole čestica" u novim dizajnom vozila kako bi se smanjila emisija štetnog onečišćenja. Priča ide dalje a više pročitajte OVDJE.
Računa se da u SAD-u 350 000 smrtnih slučajeva godišnje pripisuje dugotrajnoj izloženosti sitnim česticama povezanim s fosilnim gorivima - što je gotovo jedan od 5 smrtnih slučajeva u nekim državama. Zahvaljujući strožim ekološkim parametrima koncentracija čestica većih od 2,5 mikrona u zraku pala je za 43% od 2000. godine. Više od 60 studija povezuje lošije izglede obolijevanja od brojnih kroničnih i plućnih bolesti i svježe, koronavirusa u zemaljama i gradovima s lošijom kvalitetom zraka. Grad Zagreb među najlošijim je EU metropolama po tom pitanju.