Proizvodnja i potrošnja ugljena u Europskoj uniji rasli su u 2021. u odnosu na 2020. godinu, oporavivši se nakon niskih razina iz 2020. i 2019., koje su djelomično bile uzrokovane uvođenjem mjera za suzbijanje širenja pandemije koronavirusa. 

Međutim, proizvodnja i potrošnja ugljena i dalje su bile niže od pretpandemijskih razina iz 2018. godine. To je utjecalo na kameni i smeđi ugljen. 

Prema podacima statističkog ureda Europske unije Eurostata, u 2021. u odnosu na 2018. godinu potrošnja kamenog i smeđeg ugljena (uglavnom lignita) smanjena je za 27 posto, odnosno za 25,5 posto. No, puni razmjeri utjecaja pandemije na proizvodnju i potrošnju ugljena postat će jasniji sljedećih godina.

 

Energetski okret 

Europska unija je u 2021. proizvela 57 milijuna tona kamenog ugljena, što je za 79 posto manje u usporedbi s 1990. godinom. Broj članica koje proizvode kameni ugljen od tada se također smanjio, s 13 u 1990. na samo dvije u 2021. - Poljsku (96 posto ukupne proizvodnje u EU-u) i Češku (četiri posto). 

Sukladno tomu, potrošnja kamenog ugljena dosljedno se smanjivala od 1990., uz ubrzani pad od 2019. godine. Naime, u 2021. potrošnja kamenog ugljena u EU-u iznosila je 160 milijuna tona ili za 59 posto manje u odnosu na 1990. godinu. Razlozi manje potrošnje kamenog ugljena su energetski okret prema prirodnom plinu i obnovljivim izvorima za proizvodnju električne energije, kao i smanjenje proizvodnje koksa koji se koristi u raznim industrijama (proizvodnja željeza i, primjerice, čelika). 

Međutim, proizvodnja kamenog ugljena doživjela je veći pad od potrošnje, što je dovelo do povećanja ovisnosti o uvozu kamenog ugljena. 

Rusija je tijekom posljednjeg desetljeća bila najveći dobavljač kamenog ugljena u EU-u. Njezin udio u uvozu kamenog ugljena u Europsku uniju je porastao, dok se udio ostalih dobavljača smanjio ili je ostao nepromijenjen. U 2020., posljednjoj godini s dostupnim podacima, na Rusiju je otpadalo 56 posto uvoza kamenog ugljena, a slijede Sjedinjene Američke Države (17 posto) i Australija (15 posto).

 

Neznatna uvozna ovisnost 

Također, kontinuirano se smanjuje potrošnja smeđeg ugljena, a ubrzano od 2019. godine. Drugim riječima, javlja Eurostat, u 2021. potrošnja smeđeg ugljena u EU-u, uglavnom lignita, procjenjuje se na 277 milijuna tona, što je za 60 posto manje u odnosu na 1990. godinu. 

Velika većina smeđeg ugljena u EU-u koristi se za proizvodnju električne energije. A tijekom 21. stoljeća više od 90 posto smeđeg ugljena korišteno je u tu svrhu. 

Posebice je zanimljivo istaknuti kako na šest zemalja otpada čak 97 posto ukupne potrošnje smeđeg ugljena u EU-u. To su Njemačka (46 posto), Poljska (19 posto), Češka (11 posto), Bugarska (10 posto), Rumunjska (šest posto) i Grčka (pet posto). 

Podaci o proizvodnji i potrošnji smeđeg ugljena su vrlo slični jer se gotovo uvijek troši u zemljama proizvodnje. Dakle, vrlo je malo trgovine smeđim ugljenom i ovisnost EU-a o uvozu je neznatna.