Gdje je najskuplji plin i električna energije u europskim metropolama
VaasaETT je u suradnji s dva vodeća operatora energetskih tržišta objavila novi izvještaj o kretanju cijena energije u travnju za kućanstva u europskim metropolama. Povijesno najveći rast cijena električne energije zabilježen je u siječnju ove godine, no u travnju se bilježi još veći rast pa je HEPI indeks porastao na do sada najveću razinu koja iznosi 242 indeksna boda za 15 europskih zemalja. Indeks cijena prirodnog plina lani se udvostručio s 87 boda u siječnju na 164 u prosincu, da bi u travnju odsegao rekordnih 310 indeksnih bodova, ne računajući poreze. U godinu dana, od travnja 2021. cijene električne energije u europskim metropolama porasle su za 45%, dok su računi za prirodni plin porasli za nevjerojatnih 90%.
Cijene električne energije
Razlika između cijena koje građani plaćaju za električnu energiju je nevjerojatna - najjeftinija metropola, a to je Beograd ima osam puta jeftiniju struju od najskupljeg Londona. Električna energija u EU-27 prosječno košta 27,48 eurocenti/kWh, dok je to u Zagrebu 14,71 eurocenti/kWh. Od Zagreba su u tablici po nešto višim cijenama blizu Vilnijus, Ljubljana i Bukurešt, dok je struja jeftinija u Sofiji, Valetti, Podgorici i Budimpešti. Najskuplju električnu energiju ima London (65,6 eurocenti/kWh, +21% u travnju), a slijede Kopenhagen (+26% u travnju), Beč (u travnju je struja poskupjela 53%) i Rim (+26%).
Kada se cijena indeksira uz indeks kupovne moći (PPS) pokazuje se da je cijena električne energije najpriuštivija građanima Osla, Berna, Valette i Beograda, dok trošak računa najteže pada Londončanima, Rimljanima i Pražanima. Zagreb je blizu sredine tablice. Kad se gleda energetska komponenta u krajnjoj cijeni u Zagrebu ona čini 44%, dok je u Beogradu najnižih 26%, a u Rigi najviših 83% na računima za travanj.
Cijene plina
Najskuplji plin plaćaju stanovnici Amsterdama, 2,5 puta više od europskog prosjeka i 1,3 puta skuplje od drugog najksupljeg europskog grada, Beča, iza kojeg slijedi Stockholm, čije plinsko tržište je minijaturno. Slično kao kod struje, cijene među metropolama su iznimno različite - Amsterdamci plaćaju plin 11 puta više nego stanovnici najjeftinije Budimpešte. Cijene plina najniže su u Jugoistočnoj Europi. EU-27 prosjek je na 12,69 eurocenti/kWh, a Zagreb je na 5,22 eurocenti/kWh te je četvrti sa stražnje strane tablice, s cijenom sličnom onoj u Varšavi, Bratislavi i Rigi. Najveće poskupljenje u travnju zabilježeno je u Tallinu (78%), Beču (66%) i Londonu (55%), dok je u Zagrebu to u travnju bilo 15%.
Kada se cijena indeksira uz standard kupovne moći plin je najteže platiti stanovnicima Amsterdama, Sofije i Beča, dok je on najjeftiniji u Dublinu, Budimpešti i Beogradu. Zagreb je u zadnjoj trećini tablice, okružen Luksemburgom i Rigom. Komponenta energije u cijeni plina u Zagrebu čini 82% i među najvišima je u Europi, što ukazuje da više neće biti manevarskog prostora države da utječe na "prigušivanje" tržišnih potresa u krajnjoj cijeni plina.