Cijene električne energije
Razlika između cijena koje građani plaćaju za električnu energiju je nevjerojatna - najjeftinija metropola, a to je Beograd ima osam puta jeftiniju struju od najskupljeg Londona. Električna energija u EU-27 prosječno košta 27,48 eurocenti/kWh, dok je to u Zagrebu 14,71 eurocenti/kWh. Od Zagreba su u tablici po nešto višim cijenama blizu Vilnijus, Ljubljana i Bukurešt, dok je struja jeftinija u Sofiji, Valetti, Podgorici i Budimpešti. Najskuplju električnu energiju ima London (65,6 eurocenti/kWh, +21% u travnju), a slijede Kopenhagen (+26% u travnju), Beč (u travnju je struja poskupjela 53%) i Rim (+26%).
Kada se cijena indeksira uz indeks kupovne moći (PPS) pokazuje se da je cijena električne energije najpriuštivija građanima Osla, Berna, Valette i Beograda, dok trošak računa najteže pada Londončanima, Rimljanima i Pražanima. Zagreb je blizu sredine tablice. Kad se gleda energetska komponenta u krajnjoj cijeni u Zagrebu ona čini 44%, dok je u Beogradu najnižih 26%, a u Rigi najviših 83% na računima za travanj.
Cijene plina
Najskuplji plin plaćaju stanovnici Amsterdama, 2,5 puta više od europskog prosjeka i 1,3 puta skuplje od drugog najksupljeg europskog grada, Beča, iza kojeg slijedi Stockholm, čije plinsko tržište je minijaturno. Slično kao kod struje, cijene među metropolama su iznimno različite - Amsterdamci plaćaju plin 11 puta više nego stanovnici najjeftinije Budimpešte. Cijene plina najniže su u Jugoistočnoj Europi. EU-27 prosjek je na 12,69 eurocenti/kWh, a Zagreb je na 5,22 eurocenti/kWh te je četvrti sa stražnje strane tablice, s cijenom sličnom onoj u Varšavi, Bratislavi i Rigi. Najveće poskupljenje u travnju zabilježeno je u Tallinu (78%), Beču (66%) i Londonu (55%), dok je u Zagrebu to u travnju bilo 15%.
Kada se cijena indeksira uz standard kupovne moći plin je najteže platiti stanovnicima Amsterdama, Sofije i Beča, dok je on najjeftiniji u Dublinu, Budimpešti i Beogradu. Zagreb je u zadnjoj trećini tablice, okružen Luksemburgom i Rigom. Komponenta energije u cijeni plina u Zagrebu čini 82% i među najvišima je u Europi, što ukazuje da više neće biti manevarskog prostora države da utječe na "prigušivanje" tržišnih potresa u krajnjoj cijeni plina.
