Prema podacima iz 2018. godine, udio fosilnih goriva u pokrivanju potreba za toplinom za grijanje iznosi čak 79% zbog čega Europska unija i njezine članice moraju donijeti i provoditi stvarne mjere za smanjivanjem njihove primjene i poticanjem primjene obnovljivih izvora kako bi se potaknula energetska tranzicija.

Učinkovit, pristupačan i cijenovno prihvatljiv obnovljivih izvor za grijanje je odavno poznat. To je biomasa koja se potvrdila kao učinkovito rješenje za sustave grijanja u zgradarstvu, no i za proizvodnju topline za industrijske procese. Uostalom, njezina primjena nakon 2000. godine povećava se po stopi 3% godišnje, a u 2018. na nju je otpadalo čak 85% udjela obnovljivih izvora za proizvodnju topline u Europi.

Od ukupnih količina biomase za grijanje, 49% se koristi u zgradarstvu, u kotlovima malih i srednjih učina koji, zahvaljujući osuvremenjavanju, dobrom održavanju i kvalitetnoj instalaciji, omogućavaju ograničavanje štetnih emisija u zrak. Istodobno, biomasa se može učinkovito koristiti i kao energent u toplinarskim sustavima. Isto tako, na biomasu otpada čak 99% udjela obnovljivih izvora za proizvodnju topline u industriji, što pokazuje kako je ona važna u tranziciji industrije prema ugljično neutralnim energetskim sustavima. 

Sve su to glavni naglasci iz 'Statističkog izvješća za 2020. godinu' koje, osim sve veće primjene biomase za grijanje, ističe i njezinu nezaobilaznu ulogu u području grijanja i hlađenja za postizanje europske klimatske neutralnosti do 2050., a objavila ga je europska stručna udruga za biomasu Bioenergy Europe